Na današnji dan prije tačno tri decenije počelo je sistemsko čišćenje Prijedora od nesrpskog stanovništva. Vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu naredilo da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.
Zločini u Prijedoru su počeli napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, zatim napada na Kozarac 24. maja i otvaranja logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja.
Tako su i počeli zločini u Prijedoru, odvođenjem stanovništva u logore, masovnim egzekucijama i drugim zločinima.
I danas će se Prijedorčani, ali i cijela Bosna i Hercegovina i svijet, prisjetiti 31. maja 1992. godine. No, ovaj put neće biti simbolične mirne šetnje kroz Prijedor jer je tako odlučio načelnik lokalne policije.
Oni koji su preživjeli ratne zločine i njihove porodice i prijatelji će se okupiti na Gradskom trgu od 12 do 13 sati i s bolom se prisjetiti mračnog perioda koji je započeo prije tačno tri decenije.
Bijele trake su, prema mišljenju mnogih, bile jasan znak i namjera da se u Prijedoru počini genocid jer se na vidljiv način obilježila jedna cijela grupa ljudi kako bi se istrijebila i prognala s jednog područja.
Zločinci koji su ubijali, mučili, silovali i palili u Prijedoru su osuđeni više od 800 godina zatvora, a pojedini su osuđeni i po dva i čak tri puta. Pred Sudom BiH i dalje se vode procesi za ratne zločine u ovom gradu.
“Te presude su za Prijedorčane srpske nacionalnosti i ne postoji grad u svijetu u kojem živi toliko građana koji su osuđeni za ratne zločine nad komšijama”, kazao je prošle godine predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka i bivši logoraš Omarske, Manjače i Trnopolja Mirsad Duratović.
Dan bijelih traka u Prijedoru, ali i cijeloj BiH, simbolično se obilježava nošenjem bijele trake na vidljivim mjestima.
