Centri za mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini bilježe veći broj pacijenata nego ranijih godina, a uglavnom se kao razlog za to navodi zdravstveno mentalno stanje građana u vrijeme nakon koronavirusa.
Arman Šarkić, glasnogovornik Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo, pri kojem djeluje osam Centara za mentalno zdravlje u okviru primarne zdravstvene zaštite u KS, kazao je da je “postcovid učinio svoje kada je mentalno zdravlje građana u pitanju”.
– Prema postojećim normativima, jedan tim kojeg čine psiholog, psihijatar, medicinska sestra, socijalni radnik, ide na 44.000 zdravstvenih osiguranika. Ti osiguranici pripadaju jednom timu Centra za mentalno zdravlje. Mi imamo trenutno devet psihijatara, 17 psihologa, 10 socijalnih radnika, 17 medicinskih sestara koje su angažirane u okviru centara za mentalno zdravlje. Njihov rad je multidisciplinaran i zaista je zahtjevan, naročito u posljednje vrijeme. Mi smo negdje i najavili da će tako biti, postcovid je odigrao svoje – kaže Šarkić te nastavlja:
– Istina je da centri za mentalno zdravlje posljednjih mjeseci bilježe povećan pritisak, to je slika i općeg stanja u svijetu. Mi smo nažalost jedan strah zamijenili drugim, na neki način strah od COVID-19 je ustupio mjesto strahu rata u Ukrajini koji u percepciji ljudi negdje predstavlja opasnost i sve su to stvari koje se reflektiraju na mentalno zdravlje građana KS. Mi nismo izuzeto ostrvo u cijeloj globalnoj politici.
Navodi kako se zbog većeg broja pacijenata na termin kod psihologa može čekati dvije do tri sedmice.
– Hitni slučajevi se tretiraju hitno, tu nema nikakav sistem zakazivanja. Hitni slučajevi su oni kojima ljekar porodične medicine sa uputnicom sa naznakom hitno sugeriše da ide prema Centru za mentalno zdravlje. Pod hitne slučajeve potpadaju i svi hronični pacijenti koji su dugogodišnji pacijenti Centara za mentalno zdravlje, a kod kojih iz ovih poznatih razloga može biti narušeno zdravlje – navodi Šarkić.
Također pojašnjava da timovi odlaze i u kućne posjete dugogodišnjim korisnicima koji su nepokretni.
Kaže i da je trenutna situacija izazov za struku koja radi u Centrima za mentalno zdravlje.
– Mi smo zemlja koja je ne tako davno izašla iz ratnih uvjeta, pa vjerovatno imamo i taj posttraumatski sindom prisutan pa je COVID-19 napravio još gore stanje kod pacijenata koji su imali tegobe što se tiče mentalnog zdravlja – zaključuje Šarkić.
Posljednjih godinu dana i Centar za mentalno zdravlje pri Domu zdravlja “Dr. Mustafa Šehović” Tuzla bilježi povećan broj pacijenata, a što se, kako je kazala za Faktor Amra Bučuk, odgovorna sestra Centra za mentalno zdravlje, može vezati za pandemiju u prethodnim godinama.
– To je bio period kada su zdravstvene ustanove bile manje dostupne pacijentima, ali je poštivanje preporuka kriznih štabova znatno doprinijelo da su pacijenti ostali svojim kućama. U periodu pandemije Centar za mentalno zdravlje pružao je savjete telefonskim putem, koji je bio dostupan 24 sata. Najveći okidači bili su ograničeno kretanje, lockdown, duga bolovanja, smrtni slučajevi kao posljedica COVID-19 – kaže Bučuk.
Kao najčešće razloge za javljanje novih pacijenata Bučuk navodi:
– Porodična dinamika, problemi u porodici, bračni problemi, problemi sa djecom, narkomanija, socijalni status, osobe ostale bez posla, zatim ostale bez zdravstvenog osiguranja. Međutim, kod nas su uglavnom korisnici koji su hronično oboljeli od mentalnih bolesti, međutim novi su obično u doba pandemije ostajali bez posla i ta socijalna problematika je dosta česta.
Bučuk ističe da dosta rade na terenu i da prate stanje svojih pacijenata, da li uzimaju terapiju, da li redovno kontaktiraju sa porodicom i sve drugo što podrazumijeva kontinuirana briga koju vode članovi Centra.
Pojašnjava da je Centar za mentalno zdravlje dostupan pacijentima svakim radnim danom od 7 do 15 sati.
– Pacijenti se naručuju lično ili član porodice, odnosno staratelj dolazi kod medicinske sestre. Medicinska sestra radi procjenu stanja pacijenta, a na osnovu intervjua. Pacijent dobija termin kod ljekara specijaliste neuropsihijatra u periodu od 1,5 do dva mjeseca ili prijem bude istog dana zavisno od procjene. Uglavnom se radi o hroničnim pacijentima koji dolaze na redovne kontrole ili depo terapiju. Direktna telefonska linija u Centru za mentalno zdravlje služi za kontakte osoblja sa pacijentima, porodicama ili starateljima za savjete ukoliko imaju potrebu za njima – pojašnjava sagovornica te dodaje:
– U Centru za mentalno zdravlje preglede obavlja ljekar specijalista neuoropsihijatar, svakodnevno se radi socio i okupaciona terapija sa okupacionim terapeutima. Psihoterapiju i psihološku procjenu rade psiholozi u Centru svakodnevno. Socijalni radnici svakodnevno pružaju usluge savjetovanja, izradu socijalne anamneze i izlazi se na teren te na razne komisije u vezi s psiho-socijalnim statusom naših korisnika. Dva puta sedmično tim Centra za mentalno zdravlje izlazi na teren našim korisnicima oboljelim od hroničnih mentalnih bolesti, zatim pacijentima koji su uključeni u koordiniranu brigu, te nepokretnim ili slabo pokretnim pacijentima radi apliciranja depo preparata ili eventualno pregleda ako je došlo do pogoršanja stanja.
Bučuk kaže da tim Centra čini ljekar neuropsihijatar specijalista, psiholog, socijalni radnik i sestra okupacioni terapeut.
– Mi imamo dva tima, dva socijalna radnika, četiri psihologa, dva ljekara neuropsihijatra i sedam sestara – zaključuje Bučuk.
