Naslovnica BIH U Prijedoru zakazano slavlje na Dan bijelih traka: Zar ni stradanje 102...

U Prijedoru zakazano slavlje na Dan bijelih traka: Zar ni stradanje 102 djece više nije sveto

FOTO: AVAZ
Buregdzinica Tepsy Ilijas Dstore Ilijas

Približava se 31. maj, koji u historiji BiH ima krvavo, nečovječije i zvjersko značenje. Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na žrtve stravičnih zločina nad Bošnjacima koji su na taj datum 1992. godine počeli nakon što je izdata naredba od Kriznog štaba nasilno instalirane vlasti tadašnje općine Prijedor, a kojom se nesrpskom stanovništvu naređuje isticanje bijelog platna na svojim domovima, dok je nesrpsko stanovništvo na javnim mjestima moralo nositi bijele trake na nadlakticama.

Time je počelo etničko čišćenje, a za tri i po godine rata ubijeno je 3.176 osoba, među njima 102 djece mlađe od 18 godina.

A upravo na Dan bijelih traka, članovi Omladinske organizacije „Princip“ žele na Malom gradskom trgu u Prijedoru slaviti rođendane, i to one premijera Mađarske Viktora Orbana i vlasnika „Pink“ televizije Željka Mitrovića.

Podnijeli su za to zahtjeve Policijskoj upravi, a planirano je da skup bude održan od 10 do 14 sati i, kako su najavili, očekuje se više od 1.000 ljudi.

Nova je to provokacija i stavljanje soli na ranu preživjelim prijedorskim žrtvama i porodicama ubijenih.

Predsjednik Skupštine grada Prijedora i bivši logoraš Mirsad Duratović kaže da je za to saznao u petak kasno navečer te da je već u subotu razgovarao s gradonačelnikom Prijedora i načelnikom MUP-a i rečeno mu je da odobrenje za skup neće biti izdato.

– Ovdje pojedinci ne žele priznati postojanje logora i ratnih zločina, a ni više od 50 presuda za ratne zločine u Prijedoru nije dovoljno da konačno shvate i prihvate činjenicu da je ovdje neko, u nečije ime, činio ratne zločine. Ovdje se radi o danu obilježavanja stradanja djece. Jeste Dan bijelih traka, ali on je i dan stradanja prijedorske djece, njih 102. To najviše boli. Zar ima ovdje neko kome ni stradanje djece više nije sveto – kazao je Duratović.

Smatra da i ovaj sam čin prelazi sve granice.

– Svako negiranje ratnih zločina, žrtava pokazuje neljudskost onih koji to čine. Od 102 poginule djece, imamo 10 roditelja koji još žive u Prijedoru, a manje od 5.000 povratnika ovdje živi. Pa ovdje više nema ko ni na ulice izaći – kazao je Duratovć.

(avaz.ba)