Bosna i Hercegovina uvozi više od 80 posto od svojih ukupnih potreba za hranom. Ograničenja sa kojima se država susrela, prvo zbog pandemije koronavirusa, sada i zbog rata u Ukrajini, još su više produbila krizu u kojoj se nalazi cjelokupna privreda.
Obradive površine u Federaciji BiH prostiru se na 721.000 hektara dok je u Republici Srpskoj oko milion hektara poljoprivrednog zemljišta od čega se 46 posto ne koristi za proizvodnju hrane.
U registru poljoprivrednih gazdinstava u FBiH zaključno sa krajem prošle godine upisano je 119.000 hektara obradivog zemljišta koje je u posjedu gazdinstava.
Poremećaji na tržištu
Zastupnica Naše stranke u Parlamentu FBiH i potpredsjednica Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Sanela Klarić u razgovoru za Klix.ba kaže da je ona od početka svog mandata, a pogotovo od 2020. godine upozoravala na taj problem.
“Iz informacija koje ja imam sa terena, sami proizvođači tvrde da možemo proizvesti onoliku količinu hrane kolika je potrebna za BiH. Žalosno je što mi to prije dvije godine nismo shvatili. Nema razloga da jedna država ne obezbjeđuje dovoljnu količinu hrane. BiH uvozi više od 80 posto hrane, to je katastrofalno”, kaže Klarić.
Trenutno se najveća kriza osjeća u proizvodnji žitarica. BiH je bila ovisna o uvozu iz Mađarske i Srbije, a te zemlje su sada ograničile izvoz. Prema riječima Klarić, to je stvorilo poremećaje na tržištu.
“Mi kao zemlja ne bi trebali da se oslanjamo na tradiciju uvoza. Naprimjer, BiH je bila izvoznica sjemenskog krompira. Sada je općenito prizvodnja sjemenskog materijala potpuno ugušena. Međutim, ne postoji volja vlasti da se tom problemu pristupi”, dodaje Klarić.
Klarić upozorava da Federalno ministarstvo poljoprivrede i šumarstva ne shvata jačinu problema koji postoji u ovom sektoru, a koji nije nerješiv.
“Ono što stalno čujem iz Federalnog ministarstva poljoprivrede jeste da oni ne mogu donositi odluke, ograničava ih Zakon, a zakon se može i treba mijenjati, treba se raditi izmjena ili dopuna Zakona. Ipak, ne postoji volja vlasti”, ističe ona.
Kaže i da nije usvojena strategija federalnog poljoprivrednog razvoja jer ljudi koji su na toj poziciji jednostavno ne žele to.
“Ako je njima važno da se neke izmjene ili dopune usvoje, oni će to uraditi. Imaju mehanizam da to urade, ali jednostavno ne postoji politička volja”, poručila je.
Ulaganje u ruralni razvoj
Da bi se potaknula poljoprivredna prozvodnja, neophodno je ulaganje u ruralni razvoj, međutim BiH se nikada nije dovoljno posvetila razvoju ovog segmenta.
“EU izdvaja skoro 30 posto svog budžeta za ruralni razvoj, Poljoprivrednici su u suštini prepušteni sami sebi, a u velikim slučajevima se koriste ti poticaji na jedan zlonamjeran način”, kaže Klarić.
Dodaje i da je predala inicijativu da se oformi Parlamentarna komisija čiji bi zadatak bio da prođe kroz sve odobrene poticaje u posljednjih pet godina jer bi se na taj način našlo mjesto na kojem se vrši malverzacija.
“Poljoprivredni sektor je jedan od najvažnijih – za zdravlje, sigurnost i stabilnost potrebno je da imamo dovoljnu količinu hrane. Valjda će u oktobru doći ljudi koji će shvatiti važnost ovog sektora” zaključuje parlamentarna zastupnica.
(klix.ba)
