Kladanj je smješten na središnjem dijelu magistralnog puta Tuzla – Sarajevo, a za ovu općinu od krucijalnog značaja je modernizacija cestovnog predjela. Na to se čeka već 30 godina jer strateški značajnu općinu viši nivo vlasti očito zaobilaze.
Zbog prirodnih, privrednih i turističkih potencijala za ovu općinu od iznimnog značaja je konkretna modernizacija magistralnog puta Tuzla – Sarajevo, koja je još uvijek na čekanju.
“Već dugo se priča o modernizaciji tog magistralnog puta, ali nažalost u zadnjih 30 godina je vrlo malo urađeno. Osim tunela Karaula, do danas nije napravljen nijedan ozbiljniji zahvat. Kada je riječ o općini Kladanj, taj put predstavlja vezu sa Tuzlom, kao industrijskim centrom i sjedištem kantona te Sarajevom, kao glavnim gradom, odnosno centrom države”, kaže za Klix.ba Jusuf Čavkunović, načelnik Kladnja.
Konkretna modernizacija na čekanju
U priči o modernizaciji ovog magistralnog puta, nadležni sa viših nivoa vlasti u proteklim godinama Kladanj, ali i Olovo nisu uzimali kao faktore od strateškog značaja.
“Nažalost, nas kao takve uopće nisu tretirali. To nije ni čudno jer se ne uvažava činjenica da navedeni put predstavlja najbržu kominikaciju između Sarajeva i Tuzle koji su specifični i zbog aerodroma koji se nalaze u ova dva grada. Bilo je priče i nagovještaja o početku konkretne modernizacije, ali, nažalost stvarnih aktivnosti nema”, nastavlja Čavkunović.
Konkretna modernizacija magistralnog puta Tuzla – Sarajevo, prema riječima našeg sagovornika, doprinijela bi boljem razvoju svih privrednih aktivnosti u Kladnju.
“Magistralni put u trenutnom stanju ne doprinosi bilo kakvom razvoju, a bolja i brža veza sa ova dva grada, sasvim sigurno bi sve naše turističke potencijale učinila dostupnim i interesantnim svim turistima iz šire regije”, smatra prvi čovjek Kladnja.
Prirodni resursi i kulturno-hstorijsko bogatstvo su pogodni za razvoj turizma u Kladnju. Ova općina specifična je po dijelovima netaknute prirode, čistom zraku kao zračnoj banji te atrakcijama poput ski-lifta, kompleksa Muška voda, Djevojačke pećine, Rimske ceste i slično.
“Nažalost, trenutno ne postoji veliki interes da se sve to razvija. Sada nema dileme da intenzivnije treba ući u modernizaciju ove putne komunkacije, prije svega zbog građana Kladnja i Olova te kvalitetnije povezanosti Tuzle i Sarajeva “, navodi Čavkunović.
Utjecaj na privredni razvoj Kladnja
Loša putna infrastruktura utječe i na privredni razvoj Kladnja, koji je izvozno orijentisan, a kompanije koje djeluju u ovoj općini svoje robe i usluge isporučuju u zemlje Evropske unije.
“Okosnicu privrednog razvoja Kladnja tradicionalno predstavljaju šumarstvo i prerada drveta. Rijetke su općine u Bosni i Hercegovini koje imaju dva puta veći izvoz, nego uvoz, kao što je to slučaj u Kladnju”, nastavlja Čavkunović.
Neulaganja u ovu putnu komunikaciji stvaraju privredne gubitke, a to, kako dodaje Čavkunović, obeshrabruje privrednike da intenzivnije ulažu te da se razvijaju.
“Na području općine Kladanj egzistira i rudnik magnezita sa sigurno izuzetno velikom čistoćom te rude, a modernizacija bi doprinijela i njegovom razvoju, što je neupitno”, naglašava načelnik Kladnja, koji se nada skorijem ostvarenju radova na terenu.
Za bilo kakav razvoj neophodna je ozbiljnija putna infrastruktura, a shodno svojim mogućnostima nadležni u Kladnju nastojat će maksimalno iskoristiti svoje prirodne potencijale za razvoj turizma i privrede.
Inače, priče o potpunoj modernizaciji magistralnog puta Tuzla – Sarajevo postoje i one se uglavnom pokrenu u predizbornim periodima, kao što je to slučaj ove godine. Već su zakazani radovi, ali na formiranju potpuno nove dionice Šićki Brod – Đurđevik.
Za to je osigurano 20 miliona KM, a ukoliko se aktivnosti na terenu budu odvijale intenzitetom kao prilikom izgradnje nove dionice puta preko planinskog prevoja Karaula, građani će se na novi dio magistralnog puta načekati.
(klix.ba)
