Badnji dan, Badnja večer ili Badnjak je dan prije Božića kada se slavi rođenje Isusa Krista.
Ovaj dan predstavlja, zapravo, vrhunac priprema za jedan od najvećih katoličkih praznika – Božić. Na Badnji dan vjernici uređuju kuću za Božić, kiti se božićno drvo i peku se kolači. U ovoj noći vrši se misa, ponloćka, koja se služi u svim crkvama, a koja će ove godine zbog koronavirusa izostati.
Jedan od glavnih običaja na ovaj dan jeste paljenje badnjaka, koji predstavlja drvo, obično hrast, koje se loži u kući i prestavlja dio vjerskog obreda. Riječ je slavenskog porijekla i dolazi od “bdjeti”, odnosno od isčekivanja rođenja Isusa Krista.
Badnji dan bogat je običajima i folklornim sadržajima. Vrhunac toga bdjenja jest proslava polnoćke.
Upravo s bdjenjem povezan je niz običaja: unošenje drva badnjaka koje gori na ognjištu tu noć i poslije, zatim božićne svijeće, jedna ili tri. Bdjenje počinje uvečer kad se porodica okuplja oko stola, i dalje s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame kad, u nekim krajevima u BiH, domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić “Hvaljen Isus! Dobro vam došla badnja večer!” Na taj pozdrav slijedi odgovor: “I s tobom zajedno!”
Završetkom Badnje večeri počinje Božić, uz već spomenutu misu polnoćku. Katolici jedni drugima čestitaju Božić riječima: „Na dobro vam došao Božić i sveto porođenje Isusovo“, na što se odgovara: „I, s tobom, Bog da, zajedno“! Svi ostali Božić čestitaju tradicionalnom čestitkom: „Čestit Božić“!
(avaz.ba)
