Članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika na jučerašnjoj sjednici proglasili su Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu i Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile (općina Kreševo) nacionalnim spomenicima BiH.
Članovi novog saziva Komisije, imenovani Odlukom Predsjedništva BiH, u februaru ove godine na mandat od pet godina su: Faruk Kapidžić, Anđelina Ošap Gaćanović i Zoran Mikulić.
Sjednica je imala svečani i radni dio.Članovi Komisije predstavili su planirane aktivnosti na zaštiti bh. naslijeđa, koje će, uz veće učešće javnosti i intenzivniju saradnju sa lokalnim zajednicama, ali i drugim nivoima vlasti, biti usmjerene na sveobuhvatnu zaštitu graditeljskih cjelina i krajolika, te podizanje svijesti.
Prezentirani su realizovani projekti zaštite spomenika koje je implementirala Komisija proteklih godina, te predstavljeni najugroženiji spomenici za potencijalne donacije (Počitelj, selo Uvijeća kod Trebinja, Pravoslavna crkva u Marinima kod Prijedora, Most Ovčji brod kod Nevesinja, te spomenici i memorijali posvećeni antifašističkoj borbi).
U radnom dijelu sjednice, članovi Komisije donijeli su odluke o proglašenju sljedećih dobara nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine:
Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile, općina Kreševo,
Graditeljska cjelina – zgrada Akademije likovnih umjetnosti (Evangelistička crkva sa župnom kućom i školom) u Sarajevu.
Prema dosadašnjim izvorima, današnje područje Kreševa u predrimsko doba naseljavao je ilirski plemenski savez Desidijata. Uže kreševsko polje u rimsko doba predstavljalo je dio šireg srednjobosanskog rudarskog bazena, gdje se veoma intenzivno vadila željezna, srebrena i ruda arsena. U samom Kreševu se pretpostavlja postojanje manjeg rudarskog naselja i poljoprivredno-gospodarskih objekata.
Evangelističku crkvu sa župnom kućom i školom izradio je Karl Paržik, jedan od vodećih arhitekata tog vremena. Cijeli kompleks građen je od 1899. do 1911. godine, i to je prva i jedina evangelistička crkva izgrađena za vrijeme austrougarske uprave. Iako prestankom sakralne namjene i velikim intervencijama radi adaptacije u Akademiju likovnih umjetnosti 80-ih godina 20. vijeka, sjeverna fasada i kupola ukazuju na izuzetnu arhitektonsku vrijednost objekta.
Na protekloj sjednici usvojene su izmjene i dopune ranije donesenih odluka za sljedeće nacionalne spomenike: Vatrogasna kasarna u Sarajevu, Muzička akademija (Zavod Svetog Augustina) u Sarajevu, Zgrada Slavije u Sarajevu i Katolička crkva Svetog Josipa na Palama.
Izmjene i dopune navedenih odluka odnose se na kategorizaciju i redefiniranje mjera zaštite u skladu sa trenutnim stanjem ovih dobara. Pored toga, donesena je odluka o produženju režima zaštite za dobra za koja je istekao rok od jedne godine od dana podnošenja peticije.
(klix.ba)
