Amandmani na Ustav Kantona Sarajevo kao i novi Zakon o prostornom uređenju, koji će se naći na narednoj sjednici Skupštine KS, svakako su teme koje definišu i određuje nove okvire nadležnosti i odnose Kantona Sarajeva i jedinica lokalne samouprave. Obostrani interes je da se i turizam, kao najbrža rastuća privredna grana, ovdje uredi na optimalan i funkcionalan način kako bi se usmjerio njegov razvoj i definisali odnosi u toj oblasti.
Upravo o ovim temama i pitanjiima su na zajedničkom radnom sastanku razgovarali predstavnici kantonalne Skupštine i Vlade na čelu sa predsjedateljicom Anom Babić i premijerom Elmedinom Konakovićem, gradonačelnikom Grada Sarajeva Abdulahom Skakom, te načelnicima šest sarajevskih općina, Semirom Efendićem (Novi Grad), Ibrahimom Hadžibajrićem (Stari Grad), Nedžadom Ajnadžićem (Centar), Ibrom Berilom (Trnovo), Senaidom Memićem (Ilidža) i Akifom Fazlićem (Ilijaš ), dok su općine Vogošća, Hadžići i Novo Sarajevo na ovom sastanku imali svoje ovlaštene predstavnike.
Presude Ustavnog suda o razgraničenjima kantonalne i općinske nadležnosti jasno su odredile da trenutni Ustav KS treba mijenjati. Kako je na sastanku istaknuto, nastavljeni su konstruktivni razgovori o svim ključnim pitanjima koji se tretiraju u predloženim ustavnim amandmanima. Predloženo je, da se kroz tri sedmice javne rasprave, zajednički definišu i urede sva otvorena pitanja u ovom propisu. Odmah nakon usvajanja Amandmana na Ustav najavljena je izrada i donošenje Zakona o lokalnoj samoupravi koji će bliže i preciznije urediti i propisati oblike i načine međusobnog djelovanja Kantona, Grada i općina.
U raspravi o Zakonu o prostornom uređenju, načelnici su na ovom sastanku predložili nekoliko ključnih izmjena. Prva određuje da se regulacioni planovi svih općina donose na nivou općina, da Urbanistički plan za Grad Sarajevo donosi gradski nivo vlasti, dok bi Prostorni plan, kao i do sada, donosio Kanton Sarajevo.
Takođe, predložene su izmjene koje se tiču izdavanja građevinskih dozvola. Do sada je, za objekte veličine preko 5.000 m² dozvole za gradnju davao Kanton Sarajevo. Novi prijedlozi podižu tu granicu tako da bi ove dozvole Kanton izdavao za objekte veličine 10. 000m² ili 15. 000 m², dok bi za sve ostale objekte ispod te kvadrature dozvole za gradnju izdavao nadležni općinski organ.
Kako bi se ubrzale procedure dobivanja ovih dozvola, nužno je, zajednički je stav, izmijeniti propise i ubrzati rokove i pojednostaviti procedure dobijanja potrebnih saglasnosti komunalnih preduzeća. Brže izdavanje dozvola za gradnju je nesumnjivo preduslov za poboljšanje poslovne klime.
“Smatram da će novi Zakon o prostornom uređenju značajno poboljšati ambijent za gradnju u Kantonu Sarajevo.To će svakako unaprijediti poslovni ambijent i olakšati put novim investicijama”, istakao je ovom prilikom premijer Konaković.
Turizam predstavlja najbržu rastuću privrednu oblast u Sarajevu te je njegovo unapređenje i razvoj i za Kanton i za općine posebno bitan. Učesnici sastanka složili su se da ova privredna grana treba biti u nadležnosti Kantona i FBiH, te da bi prihod od boravišne takse, u omjeru do 70 posto trebao pripasti Kantonu Sarajevo, 20 posto općinama i 10 posto Federaciji BiH.
“Vrlo nam je bitan razvoj turizma i razvoj Sarajeva kao zanimljive i kvalitetne turističke destinacije. Važno je i općinama da unaprijede svoje kapacitete. Zbog toga smo spremni da osim onih 20 posto općinskog prihoda od boravišne takse, iz Budžeta Kantona usmjerimo i investiramo u podizanje i poboljšanje turističke ponude sarajevskih općina”, poručio je premijer Konaković sa zajedničkog sastanka kantonalnih i općinskih predstavnika o aktuelnim temama ustavnih amandmana, prostornog uređenja i razvoja turizma u Kantonu Sarajevo.
