U Ilijašu je u protekle dvije sedmice zabilježen povećan broj djece pacijenata na pedijatriji u JU Dom Zdravlja Ilijaš.
Ovo nam je potvrdila pedijatrica ove ustanove dr. Adisa Čamdžić.
– Stanje nije alarmantno, ali kao i svugdje i kod nas je u protekle dvije sedmice povećan broj djece pacijenata od oko 20 %. Ne treba stvarati paniku, ipak je ovo zimski period koji je također pun viroza.
Aero zagađenja je bilo i ranije, ali ono što je zabrinjavajuće jeste činjenica da ovo zagađenje traje već duži vremenski period što će ostaviti posljedice po zdravlje i odraslih, kao i djece.
– Ovo zagađenje modifikuje se u neka tri efekta, a to su mehanički, hemijski i onaj koji će doći puno kasnije, a koji je najopasniji. Taj mehanički efekat je efekat čestica koje lebde u zraku. Naš respiratorni sistem od nosa i ždrijela pokušava se sam izboriti sa tim česticama. Kašalj je refleksni mehanizam koji pokušava izbaciti sve te čestice koje smo mi udahnuli. Hemijski efekat se ogleda u tome što te štetne čestice obuhvataju tkiva u našem organizmu i ostavljaju ozbiljne posljedice, kaže dr. Čamdžić i dodaje:
– Treći efekat koji će „doći na naplatu“ nekad kasnije ogleda se u tome što se naš respiratorni sistem bori svakodnevno iz dana u dan. Ustvari, tu se odvija proces upale. Jedanput to modelirano tranhijalbronhijalno stablo više nikad neće reagirati kao da je udisalo čist zrak. Posljedica toga u budućnosti je veći procenat oboljelih od bronhitisa.
Ovi efekti na djecu djeluju i do 20 puta više, a na novorođenčad i do 40 puta više.
-Odrasli ove efekte zagađenja manifestuju kašljucanjem, dok djeca završavaju na inhalacijama i teškim bronhitisom.
Ukoliko ovo zagađenje potraje, smog bi mogao promijeniti naš respiratorni sistem potreban za razmijenu kiseonika koji omogućava normalno funkcionisanja u organizmu.
-Ovo zagađenje još uvijek možemo smatrati akutnim i ne bi trebale ostaviti posljedice. Ukoliko ovo potraje osjetit ćemo oštećenje na respiratornom sistemu, a sva druga oštećenja su ustvari posljedica nedostatka kiseonika, a najviše problema bi imali srčani bolesnici.
Doktorica smatra da obustava nastave i nije neko rješenje.
– Nadležne institucije imaju svoje metode kojim pokušavaju to zaustaviti, ali mi ne možemo zaustaviti život. Sada postoji i drugi problem. Djeca čiji roditelji odlaze na posao ipak tu djecu ostavljaju. Bilo bi u redu da djecu neko odvede na neke veće nadmorske visine da udišu svjež vazduh, ali ovako bojim se da to i nije neko rješenje.
Prema rječima pedijatrice dr. Adise djecu ne treba izvoditi vani naročito u poslijepodnevnom periodu. Treba im ojačavati imunitet unoseći zdravu hranu, voće povrće i druge zdrave namirnice, a najbitnije da djeca uzimaju dovoljno tečnosti.
Autor: Elma Bečić