Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku Kanton Sarajevo nosilac je turizma u Federaciji Bosne i Hercegovine sa 1.432.133 noćenja turista u prošloj godini, što je više od polovine od ukupnog broja noćenja u većem bh. entitetu, tačnije 56,94 posto.
Zatim slijede Hercegovačko-neretvanski sa 537.885, Zeničko-dobojski sa 162.774, Srednjobosanski sa 114.435, Unsko-sanski sa 105.497 i Tuzlanski sa 102.514 noćenja u 2023. godini. Na začelju su Kanton 10 sa 23.965, Zapadnohercegovački sa 17.611, Posavski sa 10.385 i Bosansko-podrinjski sa 7.740 noćenja.
Posebnu zanimljivost, kada su u pitanju podaci za gradove, predstavlja činjenica da Olovo sa 99.684, ima veći broj evidentiranih turističkih noćenja od Zenice 34.361, Tuzle 71.022, ali i Bihaća 79.581. Apsolutni rekorder kada su u pitanju gradovi i općine je Ilidža sa 605.544 noćenja.
“Podaci govore o registriranim noćenjima turista, koji mogu biti domaći ili inostrani. Svaki objekat koji prima turiste prijavljuje noćenje turističkoj zajednici, a ono što često kod nas izaziva nedoumice jeste dolazak dijaspore. Građani iz dijaspore kada dođu u BiH i noće u svom vlastitom smještaju ili kod porodice to se ne evidentira kao dolazak turista”, kaže Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu FBiH koji je putem zastupničke incijative došao do podataka.
Ona noćenja koja se ne evidentiraju, dodaje Čavalić, dio su neformalnog turizma, odnosno sive zone, ali taj trend je prisutan širom FBiH, ali je moguće da je manje izražen u manjim mjestima.
Gradske vlasti u Tuzli i Turistička zajednica Grada Tuzla konstantno ističu turistički bum u gradu soli, ali on se realno ne može iščitati iz podataka o noćenjima, jer 71.022 u Tuzli, u odnosu na 99.684 u Olovu, ne djeluje impresivno, a kamoli u odnosu na 130.670 noćenja u Mostaru, 291.717 u sarajevskoj općini Centar, 268.800 u Starom Gradu Sarajevo, a Ilidžu sa 605.544 da ne spominjemo.
“Vjerovatno da se u Tuzli manje prijavljuju turisti u komparaciji s Olovom, međutim u poređenju s drugim većim gradovima poput Ilidže, razlika je ogromna. Evidentno je da, kada govorimo o turizmu, prednjače Kanton Sarajevo i Hercegovačko-neretvanski kanton, gdje također imamo značaj udio neprijavljenih gostiju, ali opet na ta dva kantona otpada gotovo 80 posto noćenja”, kaže Čavalić, koji je i ekonomski analitičar.
Ne morate biti turistički grad da bili prosperitetni, ističe Čavalić i navodi primjer Hrvatske gdje nisu najbogatiji dijelovi zemlje oni gdje je razvijen turizam, nego industrijski dijelovi, odnosno Zagreb i sjeverni dio Hrvatske.
“Tuzlanski kanton i Tuzla se ponose industrijskom bazom, činjenicom da su neto najviše izvozni kanton. Treba se fokusirati na pametne industrije, unaprjeđenje postojeće industrije, putne infrastrukture, a turizam obično dođe kao šlag na tortu. To je sporedna djelatnost na kojoj se ne može bazirati ekonomija”, pojašnjava Čavalić.
