Postotak redovno vakcinisane djece u Kantonu Sarajevo pao je najviše tokom, ali i nakon pandemije koronavirusa.
Danak tog pada plaćen je prošle godine kada su zdravstvene vlasti u KS proglasile dvije epidemije zaraznih bolesti koje se inače uspješno preveniraju imunizacijom, a to su – morbili i veliki kašalj.
Nerazvijeni imunitet
No još jedan od razloga pada imunizacije u KS bio je, prema riječima prim. dr. Sabihe Jahić, specijaliste pedijatra u JU Dom zdravlja KS, i period upisa velikog broja djece u vrtiće.
“To su djeca koja tek polaze u kolektiv, često već i sa navršenih 12 mjeseci, što je dosta rano. Tad imunitet još nije razvijen, pa često imaju respiratornu infekciju, što odlaže imunizaciju. Do navršene godine života najintenzivniji je program imunizacije i mi tada završimo najveći dio posla, ali kasnije kad mališani krenu u vrtiće i kada počnu respiratorne infekcije, opada postotak vakcinisanih. To je razlog zašto smo imali veliki broj oboljelih od morbila (krzamak) i zašto se na kraju morala proglasiti epidemija. Mobilisan je cijeli zdravstveni sistem, pa smo prošle godine dali oko 8.000 doza vakcina protiv krzamaka što je utjecalo i da se zaustavi dalje širenje bolest”, kaže Jahić u povodu Svjetske sedmice imunizacije koja se održava od 24. do 30. aprila.
Nakon proglašenja epidemije, u KS evidentirano je oko 4.500 oboljelih od morbila. Od početka 2025. godine do sada prijavljeno je 13 oboljelih.
“Prošle godine od velikog kašlja oboljelo je 187 osoba, a od početka ove godine evidentirana su tri oboljela. Brojke pokazuju da je epidemija velikog kašlja u fazi stišavanja, odnosno zaustavljanja. Naravno, da je na to utjecao i povećan broj vakcinisanih, ali i veliki broj onih koji su preboljeli bolest. Nakon proglašenja epidemije imali smo bolji odziv roditelja koji su dovodili djecu na vakcinaciju. I program dopunske imunizacije pokazao se dobrim, a podrazumijevao je po jedan mjesec pojačanu vakcinaciju u svakom domu zdravlja. Pomak je napravljen, ali ako nemate kontinuitet on se brzo izgubi”, napominje Jahić.
Kaže kako je pedijatrima jučer stigla analiza obuhvata imunizacije u svim predškolskim dispanzerima JU Dom zdravlja KS tokom prošle godine.
“Mogu kazati da je postotak vakcinisane djece dosta bolji nego prethodnih godina, naročito za MRP vakcinu koja se daje protiv krzamaka, rubeole i zaušnjaka. Međutim, mi još uvijek nismo dostigli postotak vakcinisane djece kojim bi bili zadovoljni, a to je 95 posto, kada se štite i oni koji zbog opravdanih medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisani. Još nismo dostigli taj postotak iako se neki domovi zdravlja približavaju navedenoj brojci. Niži postotak vakcinisanih evidentan je u većim domovima zdravlja koji imaju veliki broj kartona, a razlog je nedostatak pedijatara. Zbog nedostatka pedijatara spriječeni smo u svim domovima zdravlja napraviti organizaciju posla kakvu bi željeli, a to je da imamo rad u savjetovalištu u prvoj i drugoj smjeni. Navest ću primjer Doma zdravlja Ilidža u kojem i ja radim. Imamo puno djece, a samo tri pedijatra zbog čega kadrovski nismo u mogućnosti pokriti sve ono što bi željeli”, pojašnjava Jahić.
Primiti još mladih doktora
Napominje kako je trenutno na specijalizaciji iz pedijatrije, koja traje četiri godine, 18 doktora medicine.
“Mi taj period moramo premostiti snalazeći se na razne načine. Ustanova je svjesna nedostatka pedijatara i radi se na tome da se primi još mladih doktora medicine koji bi uz pedijatre mogli pomoći u radu”, istakla je Jahić.
Kada je riječ o programu imunizacije, naša sagovornica kaže da u narednom periodu očekuju i vakcinu protiv streptokokne pneumonije koja bi u dobroj mjeri olakšala rad pedijatara.
“Radi se o bakteriji koja izaziva ozbiljna stanja poput raspirirajuće gnojne upale uha, pluća i mozga. Kada bismo uveli u redovni program imunizacije i tu vakcinu sigurno bismo imali zdraviju djecu, manju upotrebu antibiotika, a samim tim i manju rezistenciju na te lijekove”, naglasila je Jahić.
