Zaštićena prirodna područja u Kantonu Sarajevo i tokom 2025. godine potvrdila su status jednih od najatraktivnijih izletničkih i turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini. U protekloj godini, Spomenik prirode “Vrelo Bosne” zabilježio je ukupno 332.007 posjetilaca, od kojih su njih 225.196 bili strani posjetioci, što potvrđuje izuzetno značajnu ulogu te destinacije na turističkoj mapi Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Zaštićeni pejzaž “Bijambare” tokom 2025. godine posjetilo je 70.688 posjetilaca, među kojima je bilo 12.620 stranih posjetilaca, dok je Srednju bijambarsku pećinu istražilo 27.030 posjetilaca. Ovaj lokalitet, prepoznatljiv po svojim prirodnim fenomenima, pećinama i bogatoj bioraznolikosti, i dalje privlači ljubitelje prirode, porodice, izletnike i turiste koji traže sadržajan boravak u prirodi.
Godina iza nas, poručuju iz Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja, bila je izuzetno uspješna i predstavlja snažan podsticaj za daljnji razvoj i unapređenje zaštićenih područja.
KJU za zaštićena prirodna područja nastavit će i u 2026. godini s aktivnostima usmjerenim na poboljšanje uslova za posjetioce, uz poseban fokus na očuvanju prirodnih vrijednosti, unaprjeđenju infrastrukture i stvaranju još ugodnijeg ambijenta za boravak u prirodi.
Direktor KJU za zaštićena područja Asad Jelešković, u razgovoru za Fenu, kaže da za Skakavac i Trebević nemaju podatke o broju posjeta, jer se za spomenike prirode Vrelo Bosne i Bijambare naplaćuje ulaz i imaju potpunu kontrolu u smislu ulaska posjetilaca.
“Za ostala tri područja (Bentbaša, Skakavac i Trebević) nemamo te podatke. Sa druge strane, vrlo dobro znamo da je posjećenost i tih područja velika, a posebno Trebevića ali nažalost nemamo tačne podatke”, kazao je direktor Jelešković.
Na pitanje da li povećan broj posjetilaca predstavlja izazov za zaštitu biodiverziteta, te kako se upravlja velikim brojem posjetilaca, a da se ne ugrozi prirodni ambijent, Jelešković kaže da je za Ustanovu kao upravitelja izazov uskladiti veliku posjećenost područja i zaštitu biodiverziteta.
“Najatraktivniji dijelovi zaštićenih područja jesu najčešće i najposjećeniji što stvara pritisak na prostor. S tim u vezi mi radimo na uređenju svih dijelova područja kako bi se izvršila diseminacija posjetilaca i kako bi se otvorio prostor za veći prihvat, a istovremeno sačuvali najvrijedniji dijelovi, takav primjer jeste ambijentalo uređenje Stojčevca”, naveo je Jelešković.
Upitan da li planiraju dodatne sadržaje koji bi produžili boravak posjetilaca na tom području, on kaže da se infrastruktura za posjetioce planira i mora biti uklopljena u prostore kako se ne bi narušila pejzažna vrijednost istih.
Također, dodaje, moraju biti navedeni kroz planske dokumente i ne mogu se uspostavljati ad hoc kako ne bi došlo do narušavanja prirodnih procesa.
“Najveća atraktivnost prostora jesu prirodne vrijednosti i to nastojimo da pokažemo našim posjetiocima. U toku je uspostava speleopostavke na području Bijambrskih pećina kako bi predstavili podzemni svijet i njegove tajne te doprinijeli razvoju novog koncepta speleoturizma poštujući sva ograničenja i zaštitu ovih najvrednijih ekosistema”, pojašnjava Jelešković.
Monitorinzi staništa i vrsta su najbolji pokazatelji stanja te je veći dio aktivnosti ovome posvećen.
“Naši saradnici predano rade na implementaciji svih preporuka za dobro upravljanje vrstama i staništima kako bi zaštitili floru i faunu. U protekloj godini izvršeno je oplemenjivanje vodotoka na području Vrela Bosne potočnom pastrmkom, takođe vrši se uklanjanje invazivnih vrsta s ciljem kontrole istih kako flore tako i faune”, tvrdi Jelešković.
Zatim, dodaje, izvršena je i reintrodukcija gospine papučice na područje Skakavca-jedna od najugroženijih divljih orhideje koja se nalazi na IUCN listi.
“Pojava dabra na području Vrela Bosne je jedan od pokazatelja dobrog upravljanja područjem. Ustanovi je zaštita prirode primat, te se iz tog razloga srednja bijambarska pećina od novembra do aprila zatvara za posjetioce kako bi šišmiši mogli hibrenirati i kako bi se razvila naredna generacija”, naglasio je Jelešković.
Najavio je da je na području Zaštićenog pejzaža Bijambare planirano uređenje lokaliteta Drveni grad, u okviru kojeg će biti uspostavljeni interaktivni i edukativni sadržaji namijenjeni najmlađima, s ciljem da kroz igru i zabavu uče o zaštiti prirode i najvrednijim stanovnicima ovog područja.
Takođe, završiti će se aktivnosti na uspostavi speleopostavke, a započeti aktivnosti na uređenju pristupne staze prema Donjoj bijambarskoj pećini, čime će se unaprijediti dostupnost i interpretacija prirodnog naslijeđa i pećinskih ekosistema.
Predviđen je i početak aktivnosti na uspostavi visećeg pješačkog prelaza na Bijambarama, koji će dodatno obogatiti turističku ponudu i omogućiti novi doživljaj prirodnog ambijenta, uz poštivanje principa zaštite prirode.
Pored toga, u skladu s pribavljanjem svih potrebnih saglasnosti nadležnih institucija, planirano je i uređenje lokaliteta Kosmatica na području Zaštićenog pejzaža Trebević, imajući u vidu da je Ustanova, kao upravitelj, obavezna prethodno osigurati sve zakonom propisane dozvole.
Također, nastavljaju se aktivnosti na realizaciji projekta unaprjeđenje i opremanje lokaliteta dječijeg igrališta na području spomenika prirode Vrelo Bosne.
“Digitalizacija usluga predstavlja jedan od naših budućih ciljeva. U tom smislu, kroz uspostavu speleopostavke i razvoj novog koncepta speleoturizma nastojat ćemo unaprijediti kvalitet i dostupnost naših usluga”, istakao je Jelešković.
Kada je riječ o digitalizaciji procesa naplate ulaza i online kupovine karata, suočavaju se s određenim ograničenjima, s obzirom na to da djeluju kao javna ustanova i posluju putem trezora.
“Ipak, i tokom ove godine ćemo, u skladu s našim mogućnostima, raditi na pokretanju ovih procesa te na jačanju ljudskih kapaciteta, kako bismo na ove izazove mogli odgovoriti na adekvatan način. Upustite se u avanturu i posjetite najlješe dijelove Kantona Sarajevo”, poručio je direktor KJU za zaštićena područja Asad Jelešković.
