U Sarajevu je danas, 14. maja, održana javna prezentacija analize troškova komunalnih usluga “Politika cijena komunalnih usluga u Kantonu Sarajevo – stanje i izazovi” koju su predstavili stručnjaci Ekonomskog instituta i Ekonomskog fakulteta UNSA.
Prema podacima prezentiranim nadležnima, razlika između stvarnih troškova i postojećih cijena je tolika da se bez korekcija komunalni sistem suočava s ozbiljnim rizikom kolapsa.
Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk izjavio je da uzrok potreba za povećanja cijena komunalnih usluga u KS nije loše poslovanje komunalnih preduzeća već rast njihovih operativnih troškova koji utiču na cijene tih usluga.
Podsjetio je da u nekim komunalnim preduzećima cijene nisu rasle već 25 godinaiako su im troškovi značajno rasli, jer u proteklom periodu nije bilo političke volje za to.
“Vlada KS neće dozvoliti nagla poskupljena kakva se traže kao što je poskupljenje vode od 50%, ali će korekcije biti neizbježne.
Naglasio je da je krajnje vrijeme da se napravi pravedniji sistem naplate.
“Cijena odvoza otpada nije pravična. Ona se veže za kvadraturu stana. Kvadrat stana ne pravi smeće već članovi domaćinstva”, poručio je Uk.
Direktor Ekonomskog instituta Sarajevo Muamer Halilbašić istakao je da su analizom utvrdili značajne razlike između stvarnih troškova komunalnih preduzeća za njihove usluge i onoga što korisnici plaćaju. Naveo je da je u slučaju cijene vode ta razlika veća od 50 posto u odnosu na ono što sada plaćamo, a slično je i s odvozom otpada.
Rekao je da je tu razliku do sada pokrivao Kanton Sarajevo iz budžeta ali da ona vremenom postaje sve veća i ukoliko se nešto ne promijeni “rizikujemo da ostanemo bez nekih komunalnih usluga”.
“Ako se nešto ne poduzme jako brzo mogli smo doći u situaciju da nam se ne isporučuje usluga. To je nešto što se zaista ne bi smjelo dozvoliti”, rekao je Halilbašić.
Precizirao je da su cijene odvoza otpada u Sarajevu trenutno duplo niže nego u Zenici.
“Usluga koju dobijamo plaćena je ispod realne cijene. U Zenici ista usluga košta 50% više. Ako ne platimo mi – plaća kanton. A budžet to više ne može”, upozorio je Halilbašić.
Predložio je uvođenje zona naplate po udaljenosti od deponije, te naplatu po članu domaćinstva umjesto dosadašnjeg sistema.
Prof. dr. Meliha Bašić, v.d. dekana Ekonomskog fakulteta UNSA istakla je da da je voda naš najvrjedniji resurs, koji ne cijenimo dovoljno.
“Imamo ogromne gubitke vode i sistem koji je neefikasan. Nemamo urađen strateški plan tih gubitaka i rješavanje neefikasnosti preduzeća koja se tim bave. Hoćemo to da pretvorimo u jedan holding koji bi direktno bio vezan za određena područja komunalne djelatnosti”, istakla je Bašić.
Dodala je kako se sada traže novi modeli finansiranja kroz EU fondove, javno-privatna partnerstva i reforme koje su već uvrštene u strateške dokumente.
“Sistem mora postati održiv i efikasan. Socijalna politika ne može više biti na teretu komunalnih preduzeća. Rješenje je da idemo paralelno, s aktivnostima koje znače reformu u svakom obliku – smanjivanje troškova, a onda povećanje prihoda i traženje novih izvora kako bismo poštedjeli stanovništvo od naglih povećanja cijene koje su potpuno nepotrebni i mogu se izbjeći. Moramo tražiti druge načine subvencije kako bismo ugrožene kategorije zaštiti od takvog povećanja cijena. Isto tako nije korektno da subvencije imaju svi”, poručila je Bašić.
Direktor KJKP Rad, Mirza Jašarević, kazao je da korekcija cijena za fizička lica nije urađena od 1996. godine, što je dovelo do disfunkcionalnosti.
“Iznos povećanja za četveročlanu porodicu će iznositi nekoliko maraka. Radimo na usklađivanju pravilne cijene. To je minimalni dio kojim bismo osigurali funkcionisanje”, rekao je Jašarević.
Na javnoj prezentaciji izneseni su prijedlozi novih modela obračuna cijena kao što su obračun usluga prikupljanja, odvoza i odlaganja otpada na bazi producirane količine otpada, po članu domaćinstva, uvođenje diferenciranih cijena vode prema kategorijama potrošača, i slično.
