“Tribunal za Gazu”, nezavisna inicijativa civilnog društva osnovana kao “narodni tribunal”, održava prvu četverodnevnu javnu skupštinu u Sarajevu tokom koje će okupljeni pregledati istražne izvještaje, saslušati svjedočenja svjedoka i stručnjaka, te razgovarati o Nacrtu deklaracije.
Ovaj događaj, kako je rečeno, predstavlja ključni korak u misiji Tribunala da dokumentuje ratne zločine, rješava praznine u odgovornosti u međunarodnom pravosudnom sistemu i zalaže se za pravdu za Palestince.
“Tribunal za Gazu” formalno je pokrenut u Londonu u novembru 2024. godine od strane koalicije akademika, intelektualaca, zagovornika ljudskih prava i predstavnika organizacija civilnog društva kao odgovor na ono što oni opisuju kao “potpuni neuspjeh organizirane međunarodne zajednice u implementaciji međunarodnog prava u Gazi”.
Predvođen Richardom Falkom, uglednim stručnjakom za međunarodno pravo i bivšim specijalnim izvjestiteljem UN-a za okupirane palestinske teritorije, Tribunal se pozicionira kao napor da se “zatvori jaz u provedbi zakona vršeći pritisak civilnog društva na vlade da djeluju”.
On, kako se navodi, crpi svoj autoritet iz ljudi i njihovog osjećaja za pravdu, umjesto da se oslanja isključivo na vlade i njihove institucije.
Događaj u Sarajevu označava značajan napredak u odnosu na prethodne pripremne sastanke i strateške sjednice Tribunala održane u Londonu (februar 2025.), Istanbulu (februar 2025.) i Alicanteu (maj 2025.).
Raniji skupovi fokusirali su se na proceduralna pitanja i stratešku koordinaciju u pripremi za ovaj javni skup.
Sjednica u Sarajevu okupila je Upravni odbor Tribunala, specijalizirana vijeća, Savjetodavno vijeće za politiku i stručne svjedoke na četiri dana javnih rasprava. Učesnici će tokom četverodnevne skupštine pregledati istražne izvještaje, saslušati svjedočenja svjedoka i stručnjaka, te razgovarati o Nacrtu deklaracije – sveobuhvatnom dokumentu koji treba da služi kao referenca za odgovornost i sprečavanje sličnih situacija širom svijeta.
“Tribunal za Gazu” djeluje putem strukturirane organizacije koja uključuje Upravni odbor, tri specijalizirana vijeća, Odjel za međunarodne odnose i svjetski poredak, Odjel za historiju, etiku i filozofiju i administrativna tijela i odbori za podršku.
Svako vijeće će predstaviti svoje nalaze i preporuke tokom skupštine u Sarajevu.
Nakon Sarajeva, na glavnoj raspravi, koja je jedna od najvažnijih faza “Tribunala za Gazu” i koja će se održati u Istanbulu u oktobru ove godine, odbor, koji uključuje stručnjake iz oblasti prava, kulture, politike i civilnog društva, saslušat će iskaze žrtava i svjedoka i objaviti nacrt konačne odluke. Osim toga, bit će objavljene i odluke koje sadrže posebna ovlaštenja i preporuke u skladu s najnovijim dešavanjima u vezi s procesom pred “Tribulanom za Gazu”.
“Tribunal za Gazu” osnovan je prvenstveno da istražuje i procjenjuje navode o međunarodnim zločinima, uključujući, kako se ističe, teška kršenja ljudskih prava i genocid koje je Izrael počinio nakon 7. oktobra 2023. godine.
Sud se ističe kao inicijativa koju su organizirali relevantni branitelji ljudskih prava, stručnjaci za međunarodno pravo i međunarodne i regionalne nevladine organizacije koje se bave kršenjem ljudskih prava u Pojasu Gaze. Osnovan kao nezavisna inicijativa, sud ima za cilj da privuče pažnju međunarodne zajednice stavljajući na dnevni red ozbiljna kršenja ljudskih prava palestinskog naroda.
U okviru ročišta, na kojima će se članovi suda fokusirati na dimenzije humanitarne krize u Gazi, fokus će biti stavljen i na nedostatak odgovornosti za ratne zločine Izraela koji su u toku, te iskaze pojedinaca i nevladinih organizacija pogođenih ovim zločinima. Izraelu će se suditi u odsustvu za genocid i ratne zločine u Gazi.
Cilj je da sud vodi postupke potpuno transparentno, da radi nezavisno od međunarodnih krugova moći i bez ograničenja i da svoj zadatak završi u roku koji je moguće ostvariti.
“Tribunal za Gazu” ima za cilj da obezbijedi alternativni forum za kršenja ljudskih prava kojima se međunarodne pravosudne institucije kao što su Međunarodni krivični sud (ICC) i Međunarodni sud pravde (ICJ) ne mogu baviti zbog političkih utjecaja ili je potrebno predugo da se predmeti okončaju. U tom smislu, sud nije alternativa ICC-u i ICJ-u, već ima za cilj da podrži ove institucije, sa ciljem da proizvede pravno pouzdane rezultate i podigne globalnu svijest.
U Sarajevu će danas biti održana sjednica pod nazivom “Međunarodno pravo”. Na ovoj sesiji će se ispitati sistemska kršenja međunarodnih pravnih okvira, uključujući događaje Nakbe, manifestacije genocidne namjere i propuste u zaštiti civila.
“Međunarodni odnosi i svjetski poredak”, 27. maja, fokusirat će se na geopolitičke okolnosti, političku ekonomiju genocida, praznine u odgovornosti u globalnom upravljanju i odgovore civilnog društva.
“Etika i filozofija”, 28. maja, fokus će imati na historijskom kontekstu palestinskog pitanja, njegovim ideološkim temeljima, otporu genocidu te politici sjećanja i medijskim narativima.
Četverodnevne sesije bit će okončane posebnom raspravom o Srebrenici i Gazi, 29. maja, nakon koje će biti objavljena i Sarajevska deklaracija.
