Praćen ovacijama i gromoglasnim pljeskom publike, novi film oskarovca i dvostrukog dobitnika berlinskog Srebrnog medvjeda Danisa Tanovića „Nakon ljeta“ otvorio je u petak jubilarno, 30. izdanje Sarajevo Film Festivala.
Prikazana na više lokacija u Sarajevu, ali i u Mostaru te Tuzli, ova komična drama privukla je veliki interes publike, koja će ga nakon Festivala moći od 29. augusta pogledati u kinima širom Bosne i Hercegovine. Film je nekoliko dana prije svjetske premijere bio rasprodan u sva tri grada.
„Ne znam jesam li ispunio očekivanja, jer ne znam očekuje li iko još išta od mene. Svaki film mi je drugačiji od prethodnoga, pa tako i ‘Nakon ljeta’ od onoga što sam ranije snimao“, rekao je reditelj Tanović tokom razgovora na Festivalskom trgu u sklopu programa „Kafa sa…“.
„Sarajevo Film Festival je stvarno nevjerojatna priča. Doživljavam ga kao nešto svoje, uvijek sam ga doživljavao kao nešto doista moje. Ljudi koji ga rade, ja im stvarno skidam kapu, nije to jednostavan posao. A Festival je davno prerastao granice Bosne i Hercegovine“, poručio je bh. reditelj.
Uz njega su bili glumci Goran Navojec, Uliks Fehmiu i Anja Matković, ujedno i scenaristica, koji su otkrili detalje o nastanku filma.
„Snimanje na otoku je predivno i preromanitčno, ali produkcijski je izuzetno zahtjevno. Pogotovo na otoku Prviću gdje nema motornih vozila osim freze i malih traktora. Uz to uračunajte i vremenske uvjete, a većinom snimate eksterijere, onda znate što sve može krenuti krivo“, izjavio je glumac Goran Navojec, istaknuvši da su ipak imali sreće. Od svih snimajućih dana – samo je jedan padala kiša.
„Uglavnom ne pozdravljam producente, oni su prirodni neprijatelji umjetničkog osoblja, ali ovaj put im čestitam jer su sve to uspjeli izdržati“, kazao je Navojec.
„Nakon ljeta“ nastao je u produkciji Propeler Filma (Hrvatska) te u koprodukciji s kućama Tangaj Production (Rumunjska), Obala Art Centar (Bosna i Hercegovina), Baš Čelik (Srbija) i Tramal Films (Slovenija), a producenti su Lana Matić, Boris T. Matić, Jelena Mitrović, Srdan Golubović, Mirsad Purivatra, Jovan Marjanović, Anamaria Antoci, Miha Černec i Jožko Rutar.
Uz sve pohvale producentima, život na setu filma „Nakon ljeta“ ipak je imao i neočekivane događaje. Nimalo čudno ako se zna da su važan dio filma – krave.
„Kada pročitam scenarij gdje vidim životinje i djecu, uvijek preskočim. Ali raditi s kravama… Bilo bi najbolje da smo snimili dokumentarac o tome. Mi smo krave doveli na otok, pa su nam pobjegle i na kraju smo ih ganjali po otoku kako bi snimili još jedan kadar“, s osmijehom na licu rekao je reditelj Tanović.
Glavna glumica i scenaristica Anja Matković progovorila je, pak, o samoj temi filmske priče o mladoj ženi Maji, koja dolazi na udaljeni otok kako bi riješila pitanje obiteljskog nasljedstva te u vrtlogu novonastalih emocija, kroz niz nepredviđenih situacija, mora se suočiti s pitanjima iz svoje prošlosti.
„Nadam se da je kroz film progovorila ta ženska suosjećajnost, da su gledatelji osjetili taj senzibilitet“, kazala je Matković.
Da je za uspjeh filma potreba dobra ekipa, potvrdio je i glumac Uliks Fehmiu.
„Kada gledam Gorana u kadru, kada gledam ono što Danis radi, onda je želim u tome sudjelovati. Želim takve filmove gledati, ali ih i snimati“, kazao je Fehmiu, inače sin glumačke legende Bekima Fehmia, koji Sarajevo osjeća u svojem srcu.
„Sudbonosno sam povezan sa Sarajevom. Otac mi je rođen u Sarajevu, ja sam tu služio vojsku, moja supruga Snežana je ulogom Bademe postala nekakav dio tkanine ovoga grada… Emigrirao sam 1993. u Ameriku, i sjedim tamo, pečem hljeb kako bih preživio, kad se 2001. pojavljuje Danisov film ‘Ničija zemlja’. Idem da ga pogledam u Lincoln centru i u mraku počinje verzija uspavanke s kojom je mene moja majka uspavljivala, a ja uspavljujem svoje dijete. Nigdje nikada je drugdje nisam čuo. To je sandžačka uspavanka – ‘nani milo sam te prevario, prije tebe nego tvoju majku…’ A s njom počinje i završava ‘Ničija zemlja’. Eto, Sarajevo je u mojim venama, što da kažem“, emotivno je ispričao svoju priču Uliks Fehmiu, zasluživši aplauz prisutnih.
Film je nastao uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Fondacije za kinematografiju Sarajevo, Rumunjskog filmskog centra, Filmskog centra Srbije, Slovenskog filmskog centra i Potprograma MEDIA Programa Kreativne Europe za razvoj projekta te u koprodukciji sa BH Telecomom. Na press druženju istaknut je i značaj BH Content Laba, najveće domaće platforme za produkciju audio vizuelnih sadržaja, zahvaljujući kojoj je veliki broj profesionalaca imao priliku raditi i snimati nove projekte.
