Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Porezna uprava FBiH iz mjeseca u mjesec pokušavaju javnost uvjeriti da ovaj entitet bilježi rast broja zaposlenih.
Međutim, situacija je nešto drugačija – Federacija BiH bilježi pad zaposlenosti i stagnaciju privrede, tvrde ekonomski stručnjaci.
Federacija BiH zabilježila je smanjenje broja zaposlenih u aprilu 2025. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što potvrđuju i najnoviji podaci Porezne uprave FBiH.
Na dan 30. aprila broj zaposlenih iznosio je 544.613, što je za 1.810 više u odnosu na prethodni mjesec (mart 2025. – 542.803), ali ipak ukazuje na silazni trend u poređenju s krajem prošle godine.
Na dan 30. aprila 2024. godine broj zaposlenih iznosio je 546.178.
Čini se da su se ovi podaci pokušali “sakriti” tako što je naglasak stavljen na poređenje s prethodnim mjesecom, a ne s prošlom godinom.
Upozorenje ekonomista
Ni to ne može izbrisati činjenicu da su se ekonomska predviđanja iz januara – kada je Vlada FBiH donijela ad hoc odluku o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM – obistinila i da je broj nezaposlenih porastao u hiljadama, a ne stotinama.
Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta FBiH, za Faktor ističe kako bi napravio relevantnije poređenje, a to je ono od 1. januara ove godine do danas. Prema podacima koje je objavila Porezna uprava FBiH, gotovo 7.000 radnika je izgubilo posao.
“Imamo negativnu razliku između broja prijavljenih i odjavljenih radnika. Zašto je ovo alarmantno? U moru negativnih ekonomskih informacija, ovakve stvari lako promaknu. Međutim, u posljednjih nekoliko godina – 2021, 2022, 2023. i 2024. nismo bilježili pad zaposlenosti tokom godine. Posljednji put kada smo imali ovakav scenarij bila je 2020. godina, u jeku pandemije COVID-19”, ističe Čavalić.
Posljedice odluka
On dodaje da je važno stalno ponavljati ovu činjenicu.
“Šta se desilo, osim loših ekonomskih poteza Vlade FBiH? Nije bilo pandemije, katastrofe, ničeg sličnog. Kada uporedimo sa prošlom godinom – u martu je razlika iznosila plus 88 zaposlenih, što je bilo apsurdno. Sada, kada je minus nekoliko hiljada, ta se komparacija više i ne spominje. Ali ne može se sakriti suštinska komparacija koja je relevantna u kontekstu odluke Vlade FBiH od 30. decembra 2024. godine. Dakle, od trenutka donošenja odluke o povećanju minimalne plaće, do danas, gotovo 7.000 radnika je ostalo bez posla. To je jedini metodološki ispravan vremenski okvir koji treba posmatrati. U ranijim godinama, izuzev pandemijske 2020., imali smo rast zaposlenosti u prvih nekoliko mjeseci godine – od 1.000 do 2.000 radnika više. Prošle godine to je bilo otprilike 1.880. Sada imamo 7.000 manje. To je alarm”, upozorava Čavalić.
Na kraju, zaključuje da se neke stvari ne mogu sakriti.
“Ako bi FBiH imala čak i neutralan skor – nula – i to bi bio pad. U ekonomiji, kada nema rasta, kada stagnirate, to se smatra padom. Ni realne zarade nisu rasle, što vidimo kroz prosječnu plaću, ukidanje određenih naknada, interno plaćanje i slično”, poručuje Čavalić.
