Prošlo je nešto više od pet mjeseci otkad je počela da se primjenjuje neradna nedjelja u Federaciji Bosne i Hercegovine. U pitanju je zakon koji je izazvao dosta polemike kako među političkim liderima, tako i među građanima. Danas su neke stvari još uvijek nepoznanica.
Vlast je u vrijeme predlaganja zakona tvrdila kako se on donosi kako bi radnici u trgovinama nedjelju mogli provesti s porodicama. S druge strane, opozicija je smatrala kako je odluka previše kompleksna i da ima dosta manjkavosti zbog čega bi ili trebala biti dodatno razmatrana ili ne bi trebala biti usvojena nikako.
Kao neke od mana neradne nedjelje opozicija je isticala gubitak radnih mjesta, manji promet a samim tim i plate, kao i činjenicu da radnici više neće imati priliku birati neradni dan već će biti prisiljeni da to bude nedjelja.
Otkad je zakon stupio na snagu, iz nekoliko općina se moglo čuti negodovanje, a neke od njih su Travnik, Jablanica i Visoko. S druge strane, nekoliko mjesta u Republici Srpskoj je tražilo da krene istim putem, a posljednji prijedlog za neradnu nedjelju je iznio PDP koji želi da ova odredba stupi na snagu u Banjoj Luci.
Kada su u pitanju ministri, tu su također mišljenja podijeljena. Ministar finansija u Vladi KS Afan Kalamujić kazao je da je Federacija u gubitku od 750 miliona KM i da postoji bolje rješenje, dok resorni federalni ministar Amir Hasičević i dalje brani ovaj zakon tvrdeći između ostalog jedne prilike da su podaci iz Travnika o gubitku 10 miliona KM i 782 radna mjesta netačni.
Ministar Hasičević ističe da su tvrdnje o velikim negativnim efektima neradne nedjelje neutemeljene.
“U iznošenju netačnih podataka posljednjih dana ima i malicioznosti i neznanja. Neću ulaziti u motive, ali želim podcrtati da podaci potvrđuju kako nije došlo do pada prometa niti do drastičnog otpuštanja radnika u trgovini. S druge strane, imali smo široku podršku javnosti da radnicima u trgovini treba taj dan odmora”, rekao je Hasičević.
Trenutno se postavlja pitanje o tome kako će Ministarstvo trgovine FBiH i Vlada FBiH reagovati i da li će reagovati pred ljetnu sezonu.
Odavno postoji priča da bi u Federaciji BiH mogla da se uvede dozvola rada od 16 sedmica tokom ljetne sezone što je sličan model kakav je na snazi u Hrvatskoj.
I sam ministar Hasičević je u februaru rekao da će biti otvoren dijalog ako se ispostavi da su efekti neradne nedjelje negativni.
S druge strane, postoje brojne općine u Federacijii koje “žive” isključivo od ljetnog turizma i sigurno da bi im bio veliki problem neradna nedjelja tokom sezone.
Pitanje je i to kako bi Vlada Federacije i Ministarstvo trgovine “amortizovalo” dopuštanje rada 16 sedmica i da li bi dio javnosti to procijenio kao njihovo “priznavanje greške”.
Mnogo je drugih otvorenih pitanja vezano za ovaj zakon, a jedno od njih je svakako da li bi on ponovo “zaživio” nakon što prođe ljetne sezona. Pitanje je i to da li bi općinama kasnije bilo dozvoljeno da same biraju kojih 16 sedmica će nedjeljom trgovine raditi.
Ovo pitanje je podstaklo brojne rasprave krajem prošle i početkom ove godine, ali posljednjih sedmica je palo u drugi plan. Ipak, kako se bliži ljetna sezona, vjeruje se da će Vlada Federacije posegnuti za nekim rješenjem.
Klix.ba
