Kurban bajram predstavlja jedan od najvažnijih islamskih praznika, a za razliku od drugih vjerskih praznika, njega karakteriše klanje kurbana (žrtve) i podjela kurbanskog mesa siromašnima.
Međutim, osim duhovne dimenzije, ovaj praznik nosi i odgovornost prema okolišu i zdravlju zajednice, posebno u pogledu pravilnog zbrinjavanja kurbanskog otpada na što bi vjernici trebali obratiti posebnu pažnju.
Islamski propisi o zbrinjavanju kurbanskog otpada
Prema uputstvima Islamske zajednice u BiH, neupotrebljivi dijelovi kurbana, poput unutrašnjih organa i drugih klaoničkih ostataka, trebaju se zbrinjavati na ekološki prihvatljiv način.
Najpreporučljivija praksa je zakopavanje ovih ostataka u zemlju, čime se sprječava širenje zaraznih bolesti i čuva higijena okoliša.
Stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) naglašavaju važnost pravilnog zbrinjavanja klaoničkog otpada s obzirom da nepravilno odlaganje ovih ostataka može predstavljati značajan rizik za javno zdravlje.
Praksa u BiH
Iako postoje jasni vjerski propisi, praksa u našoj zemlji pokazuje da se mnogi građani ne pridržavaju preporučenih metoda zbrinjavanja kurbanskog otpada.
Ilegalno odlaganje ostataka na neprimjerenim mjestima, poput divljih deponija, i dalje je prisutno, što može ugroziti okoliš i zdravlje ljudi.
Najnoviji primjer neprimjerenog odlaganja životinjskog otpada dolazi sa Ilidže.
Naime, prije samo nekoliko dana, tačnije 26. maja, ekipe KJKP Rad dočekao je odložen animalni otpad (jagnjeća kožica, rogovi, papci) u kontejnere u naselju Vlakovo.
Ovo je posebno zabrinjavajuće iz dva aspekta:
Prvi je da praznik i klanje kurbana nije još nastupilo te se s razlogom postavlja pitanje šta će tek onda biti?!
Drugi je da je na području Kantona Sarajevo proglašena epidemija leptospiroze koja se širi ‘zahvaljujući’ glodarima, a uslijed neredovnog čišćenja grada i odvoza smeća.
Iako su komunalne ekipe formirale krizni štab i povećale broj aktivnosti na terenu, bez podizanja svijesti građana o važnosti pravilnog odlaganja otpada, ovaj problem neće biti lako riješiti.
Potrebne sistemske promjene
Predsjednik Udruženja Eko Akcija Anes Podiću razgovoru za portal Radiosarajevo.ba ističe da je na snazi “opće stanje komunalne prljavštine u Sarajevu”.
“Sad imaju ‘napad rada’, vrjednoće koje će proći za 10-15 dana kao uvijek do sada i sve će se vratiti na staro. Nama trebaju sistemske promjene umjesto radnih akcija”, stava je Podić.
Ističe da je kurbanski otpad kao i svaki drugi te upozorava na sistemsko nedjelovanje.
“BiH je zemlja komunalnog nedjela. Sve što se dešava sa Kurban bajramom nije nikakav izuzetak od pravila kao i sa bilo kakvim drugim otpadom, dio toga završi gdje ne treba i to je osnovni problem.”
Akcija čišćenja je zadnje što građanima ove zemlje treba, navodi dalje.
“Oni treba da natjeraju ove koje plaćamo da rade svoj posao, jer oni ga ne rade. U ovoj zemlji imate na hiljade ljudi koji su na budžetu i ništa ne rade. Treba ih natjerati da krvavo zarade svoj novac i to je suština načina kako da dođe do promjena u ovoj zemlji. Oni ne rade u interesu ljudi koji ih biraju, već u interesu kojekakvih lobija čemu svakodnevno svjedočimo”, poručuje.
‘Zemlja komunalnog nereda’
“Bio bajram ili ne, vi u kontejner u Sarajevu možete baciti bilo šta”, ističe.
Kao primjer navodi da je neki dan neko bacio minobacačku granatu u kontejner u Sarajevu.
“Može tako baciti i nuklearni otpad, na deponijama se dešava sve i svašta. Prošlog ljeta smo imali u deponiji kod Olova ostavljeno desetak buradi natrijumcionida. S tim se moglo potrovati pola stanovništva BiH. Dakle, nije u pitanju samo od događaja do događaja, nekad to izađe na površinu tek tada, ali mi smo zemlja komunalnog nereda i stvari se moraju iz korijena mijenjati”, zaključuje Anes Podić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
Edukativne kampanje i podizanje svijesti
Islamska zajednica u BiH prepoznaje važnost odgovornog postupanja s kurbanskim otpadom.
U saradnji s Agencijom za halal certificiranje i INZ-om, godinama unazad organiziraju se edukativne kampanje koje podstiču vjernike na pravilno zbrinjavanje klaoničkog otpada i pripremu kurbanskog mesa u skladu sa zdravstvenim standardima.
Iako Kurban bajram ima duboko duhovno značenje, njegova proslava mora uključivati i odgovorno upravljanje kurbanskim otpadom kako bi se zaštitili zdravlje građana i okoliš. To nije samo vjerska obaveza, već i društvena odgovornost.
Nepravilno odlaganje kurbanskih ostataka, kao što, nažalost, pokazuju slučajevi u našoj zemlji, predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem. Održivo rješenje zahtijeva sistemske promjene, bolji nadzor i širu edukaciju stanovništva.
Izvor: Radiosarajevo.ba
