U toku 2025. godine, u službenoj evidenciji veterinarske inspekcije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, zabilježeno je ukupno devet napada i ugriza vlasničkih pasa (jedan u martu, pet u maju, tri u septembru). Inspektorat veterinarske inspekcije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo u svakom slučaju prijave ugriza obavlja terensku provjeru s ciljem identifikacije vlasništva, kao i psa, a na okolnosti nanošenja tjelesnih povreda.
Inspekcijski postupak, u odnosu na vlasnika, uključuje provjeru da li je on vršio redovne obaveze koje su u odgovornosti vlasnika.
To podrazumijeva označavanje životinje i osiguranje propisane zdravstvene zaštite, primarno vakcinacije protiv bjesnila, koja se treba provesti kod svih pasa starijih od četiri mjeseca svake godine.
Novčana kazna
Na okolnosti napada te nanošenja tjelesnih povreda, inspekcijski postupak uključuje provjeru načina kontrole držanja i kretanja vlasničke životinje, od vlasnika ili držaoca, što podrazumijeva osiguranje sigurnog i kontrolisanog smještaja, kao i korištenje zaštitnih sredstava u slučaju izvođenja i kretanja u pratnji vlasnika ili držaoca.
– U slučaju propusta u ovom dijelu, veterinarski inspektor može izreći novčanu kaznu u iznosu od 300 KM u skladu sa Zakonom o veterinarstvu FBiH, po jednom osnovu, odnosno za neoznačavanje, neprovođenje vakcinacije, kao i nekorištenje zaštitnih sredstava. Osim novčane sankcije mogu biti donesene i upravne mjere s ciljem otklanjanja utvrđenih nepravilnosti u držanju životinje – navode iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS.
U dosadašnjoj praksi veterinarske inspekcije bilo koji utvrđeni osnov propisan zakonom, činjenično utvrđen inspekcijskom provjerom, rješen je novčanom i upravnom mjerom.
– Ukoliko se na okolnosti nanošenja tjelesnih povreda opravdano sumnja u nesavjesno držanje životinje, može se podnijeti i izvještaj o sumnji u krivično djelo nadležnom tužilaštvu. Kako većinu ugriza službeno registruje i policija, krivičnu prijavu najčešće podnosi mjesno nadležna policijska uprava – ističe se.
U skladu sa Pravilnikom o držanju opasnih životinja, “opasan pas” je bilo koja jedinka te vrste, porijeklom od bilo koje pasmine koja je, ničim izazvana, napala čovjeka i nanijela mu tjelesne ozljede ili ga usmrtila, ničim izazvana napala drugog psa i nanijela mu teške tjelesne ozljede, uzgajana ili dresirana za borbe pasa ili zatečena u organiziranoj borbi s drugim psom te pas pasmine terijera tipa bull, koji ne potječe iz kontrolisanog uzgoja, kao i njegovi križanci.
Činjenicu da je pas opasan utvrđuje veterinarski inspektor ili ovlašteni veterinar, i/ili kinološki stručnjak imenovan od kinološke organizacije po podnesenoj prijavi o ničim izazvanom napadu na čovjeka s nanesenim tjelesnim ozljedama ili usmrćenjem ili ničim izazvanom napadu na drugog psa s nanesenim teškim tjelesnim ozljedama.
Nekontrolisani uzgoj
Kako je navedeno, psi iz nekontrolisanog uzgoja pasmina terijera tipa bull – stafordski bull terijer, američki stafordski terijer, bull terijer i mini bull terijer, prema važećem Pravilniku o držanju opasnih životinja, smatraju se potencijalno opasnim, zbog čega se kod inspekcijske provjere u slučaju tih pasmina, od vlasnika obavezno traži na uvid rodovnik izdat od Kinološkog saveza BiH ili rodovnik izdat od Kinološkog saveza jedne od zemalja članica Međunarodne kinološke organizacije (FCI).
Vlasnik mora opasnog psa držati u prostoru (zatvoreni kavez) ili objektu primjerene veličine, iz kojeg ne može pobjeći, a ulazna vrata u prostor ili objekt u kojem se nalazi takav pas moraju biti zaključana. Na ulazu u prostor ili objekat u kojem se nalazi opasan pas mora biti vidljivo istaknuto upozorenje “OPASAN PAS”.
Izvođenje opasnog psa na javne površine dopušteno je jedino vlasniku, i to s brnjicom i na povocu, i sukladno komunalnim odredbama o uvjetima i načinu držanja pasa.
Novčane kazne u vezi sa odredbama navedenog pravilnika određene su Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja, a propisane u rasponu od 30 do 10.000 KM, gdje u skladu sa procesnim prekršajnim pravom inspektor može izreći isključivo propisanu minimalnu kaznu, dok veće kazne može odrediti nadležni sud po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka.
U praksi veterinarske inspekcije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, u slučaju nekorištenja povoca ili brnjice, izriče se novčana kazna u iznosu od 300 KM, u vezi sa članom 17. Zakona, kao i u slučaju ugrožavanja dobrobiti kako je propisano članom 78. Zakona, prema kojem je izričito zabranjeno zlostavljati i mučiti životinje tokom uzgoja, držanja, korištenja, radne upotrebe ili posebnih oblika školovanja (dresure).
Prekršajne i upravne mjere veterinarske inspekcije zbog utvrđenih nepravilnosti kod držanja pasa, u 2025. godini dosad su izrečene u 33 inspekcijska postupka dok je sedam puta vođen postupak prinudnog izvršenja naloženih mjera novčanim kažnjavanjem.
U slučaju da se novčanim kažnjavanjem, kao i upravnim mjerama ne postiže svrha i cilj, inspektori u skladu sa zakonskim ovlaštenjima mogu i oduzeti životinju te je smjestiti na drugo odgovarajuće mjesto, privremeno ili trajno.
Na taj način u ovoj godini postupljeno je u devet slučajeva, pri čemu je privremeno ili trajno oduzeto ukupno 13 pasa.
Veći broj prijava
U toku 2025. godine, prema službenoj evidenciji veterinarske inspekcije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, dosad su zabilježena ukupno tri slučaja napada pasa lutalica, ali i veći broj prijava koje se odnose na pojavu pasa lutalica na pojedinim lokacijama u Kantonu, pa se s tim u vezi i ne mogu kategorisati kao napadi.
Kako procesnim i materijalnim pravom nisu utvrđene obaveze veterinarskih inspektora u pogledu pasa lutalica, veterinarska inspekcija zaprimljene prijave i informacije prosljeđuje nadležnim higijenskim servisima, čiji uposlenici imaju obavezu sakupljati napuštene i izgubljene životinje, uključujući i pse lutalice.
Sve navedeno nužno ističemo kako bi informacije, prijave građana koji se odnose na predmetnu problematiku pasa lutalica, bile blagovremeno usmjerene odgovarajućim, nadležnim službama, veterinarskim ambulantama u slučaju potrebe za veterinarskom pomoći, higijenskim i skloništima za životinje u slučajevima potrebe za uklanjanjem životinja sa ulica, radi osiguranja smještaja i osiguranja drugih uslova za njihovo trajno zbrinjavanje i moguće udomljavanje – ističe se.
Inspektorat veterinarske inspekcije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo vrši nadzor nad radom higijenskih servisa i skloništa životinja s ciljem osiguranja zakonitosti u njihovom radu, uključujući primanje prijava o napuštenim i izgubljenim životinjama, osiguranje smještaja, veterinarske zaštite i njege, angažovanje na udomljavanju životinja, pronalaženju vlasnika i druge segmente njihovog poslovanja u skladu sa zakonskim ovlaštenjima.
(avaz.ba)
