Riječ stručnjaka
Na okruglom stolu predavači su bili načelnik Službe za školsku higijenu Nino Hasanica sa temom “Da li su problemi u razvoju govora javnozdravstveni problem”, magistar logopedije Nedim Patković sa temom “Razvoj govora 0-6 godina” i Muhamed Karčić, magistar psihologfgije sa temom “Izazovi i negativni obrasci ponašanja u kontekstu emotivnog razvoja djeteta”.
Okrugli sto je okupio stručnjake s ciljem stvaranja zajedničkih, održivih rješenja u oblasti razvoja govora kod djece i mladih.
– Svako dijete raste svojim tempom, ali postoje znakovi na koje trebamo reagovati. Ono što primjećujemo je da dosta djece pokazuje znakove kašnjenja u razvoju govora, promjene u ponašanju, na što moramo odreagovati, kaže dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Zavoda za javno zdravstvo u okviru INZ-a.
Dr. Kuduzović navodi da “podaci iz kliničke prakse i školskih sistema pokazuje da 10 do 15 posto djece pokazuje kašnjenje u razvoju sistema govora, dok skoro svako peto dijete tokom svog odrastanja iskusi određene poteškoće u ponašanju, pažnji ili emocionalnom razvoju”.
– Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je danas, zbog toga, prepoznajući važnost ove teme, okupio stručnjake iz oblasti obrazovnog i zdravstvenog sektora, kako bi razmijenili iskustva, otvorili dijalog na ovu temu, te išli prema pravcu preporuka i konkretnih koraka u narednoj godini na rješavanju ove problematike, kazala je Kuduzović.
Jedan od predavača je bio i magistar logopedije Nedim Patković.
– Jako bitna tema za nas, jer su poteškoće u razvoju govora i jezika kod djece sve prisutnije. iz dana u dan svjedočimo, pogotovo odgajatelji u vrtićima, kako se povećava broj djece sa govorno-jezičkim, ali i drugim teškoćama, kaže Patković.
Stručnjaci smatraju da je krajnje vrijeme da se sa kolegama koji rade direktno svakodnevno s djecom sve indikatore potencijalnih problema, te da se radi na njihovom rješavanju u najranijoj fazi, dok oni ne ostavljaju nikakve ili ostavljaju minimalne posljedice po rast i razvoj djece.
Optimalno vrijeme za intervenciju
Patković je istakao da je period od rođenja do šeste godine intenzivan period razvoja sposobnosti djece za pravilan govor.
– U tom periodu djeca često zaostaju u govorno-jezičkom razvoju, pa su potrebne intervencije logopeda. da bi znali šta treba raditi, prvo treba sagledati šta je pravilan govorno-jezički razvoj, kako bi mogli pravilno pripremiti tretmane za tu djecu, dodao je.
Ildana Fazlić, koordinator Centra za rani rast i razvoj Doma zdravlja Zenica kaže da četiri zaposlenika u centru, diplomirana medicinska sestra, okupacioni terapeut, logoped i psiholog, već pet godina radi u punoj radnoj formi.
– U ovoj godini je ušlo 3.237 djece, od čega je 2.174 u “ranoj intervenciji”, a ostali kao poticaj za rad u kući. Povezani smo sa 13 centara u FBiH, kazala je.
Ona je preporučila i kad se roditelji treba da jave i zatraže pomoć stručnjaka.
– Najbolji “alarm” je kad dijete ima od dvije do tri godine, kad je mozak u rapidnom razvoju i kad je najsnažniji rad djetetovog mozga. Ne treba čekati tri-četiri godine, kao što u našem narodu kažu “progovoriće”. Nekih 24 djetetova mjeseca je optimalan period da se počne sa ranom intervencijom. Poremećaj je jedno, a kašnjenje je drugo. U drugoj godini djeca trebaju imati najmanje 50 riječi u vokabularu. Ako tada primjete da nema nekih stavki, nekih jednostavnih komandi i riječi, put je – pedijatar. Pedijatar napravi detekciju, procjenu i onda se ide prema Ranoj intervenciji, kazala je.
Današnji događaj predstavlja platformu za razmjenu ideja i definisanje strateških pravaca djelovanja u interesu zdravlja i pravilnog rasta i razvoja naše djece.
INZ
