Zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine već godinama je na meti kritika građana i struke. Dugotrajna čekanja na preglede i dijagnostičke postupke, nedostatak medicinskog kadra i neadekvatna oprema čine svakodnevicu brojnih pacijenata. Iako se godišnje iz budžeta izdvajaju ogromna sredstva za javno zdravstvo, korisnici usluga rijetko osjete napredak.
Jedna građanka, ogorčena situacijom, odlučila je javno podijeliti svoje iskustvo i razmišljanja, čime je na najbolji način oslikala stvarno stanje u kojem se nalaze pacijenti:
„Koje zdravstveno osiguranje mi plaćamo? Ovaj sadašnji ZZO treba fino ukinuti da se nikome ne odbija, pa fino novce u džep i svaki mjesec privatno na tehnički. Inače, za auto svake godine uradim tehnički, a za sebe nisam nikad za svih ovih 45 godina. Zašto? Zato što ‘nikad kuja zeca stići’ – nalazi ti ostare dok stigneš do specijaliste i onda ‘hajd Jovo na novo’, a za svaki nalaz i snimak se naruči i čeka mjesecima i još ‘ne može se raditi ovaj nalaz dok se ne uradi onaj nalaz (a onaj si po pravilu naručen kasnije nego za ovaj gdje ti treba taj kasniji)’, pa onda ide začarani krug: vakat specijalisti, ali nemaš sve nalaze friške, pa odgodi, pa opet ostare i tako.
A onda čujem kako pitaju pacijente u poodmakloj fazi bolesti ‘Pa, gdje si do sada, šta si čekao?’ Nisu čekali, nego nije tako strašno boljelo, pa je tu i taj začarani krug i tako se na sve zakasni. A najgore bolesti ne bole! Ni maligni tumor ne boli, ni sitni moždani udari ne bole, ni blaži srčani ne bole nego izgledaju kao nekakva uporna prehladica… Trebalo je tehnički odraditi, ali naručivanje, snimci, začarani krug… I onda vidimo smrtovnicu, pa se iznenadimo ‘vidi, nikakve godine, nešto iznenada’. A nije iznenada!
Sjetih se svoje rahmetli tetke. Trebalo je da uradi snimak srca. Bila je naručena tek za šest mjeseci. Nikad ga nije stigla uraditi. Na nalazu mrtvozornika je pisalo ‘Uzrok smrti: srčani udar’.“
Ova izjava, iako emotivna, nije izuzetak već pravilo – potvrđuju to i brojke. Prema istraživanju provedenom u sklopu projekta Glasaj za život, čak 75,5% građana ocjenjuje zdravstveni sistem kao loš ili vrlo loš. Najveći problemi su upravo duge liste čekanja, nedostupnost inovativne terapije, korupcija i zastarjela oprema.
U Kantonu Sarajevo, podaci Ljekarske komore pokazuju da veliki broj specijalista ulazi u starosnu dob za penzionisanje – samo u oblasti fizikalne medicine, više od 59% ljekara starije je od 55 godina. Istovremeno, sistem ne proizvodi dovoljan broj mladih stručnjaka koji bi ih zamijenili.
Za mnoge pacijente rješenje je privatni sektor – ali to nije opcija dostupna svima. Dok jedni plaćaju preglede da bi izbjegli višemjesečna čekanja, drugi ostaju zarobljeni u birokratiji, trpeći bol i rizikujući život. Poseban apsurd predstavlja činjenica da se ljudi naručuju za važne preglede i po šest mjeseci unaprijed – što za mnoge znači zakasnjelo liječenje.
Osiguranje se i dalje redovno odbija sa plata, a zdravstvena zaštita često ostaje samo formalna. I dok sistem tapka u mjestu, ljudi umiru – tiho, u redovima, čekajući da dođu na red za ono što im po zakonu pripada.
Vrijeme je, poručuju i pacijenti i ljekari, za konkretne reforme: uvođenje digitalnih listi čekanja, rasterećenje specijalističkih službi, ulaganje u kadar i opremu. Sve drugo vodi u još dublju krizu. A zdravlje ne može čekati.
(CT kičme zakazan za januar 2027. godine)
