O projektima i aktivnostima Fondacije Starobosanski grad Dubrovnik u programu Radija Ilijaš razgovarali smo sa prof. dr. Adnanom Busuladžićem – predsjednikom Stručnog savjeta Fondacije, Pericom Mijatovićem – predsjednikom Upravnog odbora, kao i sa mr. Enidom Mališević koja je u timu koji se bavi istraživanjem biodiverziteta na području zaštićenih spomenika nekropola Kopošići i Stari grad Dubrovnik.
–Postupno se lokacija osposobljava i za prihvat turista i ono što je udarno ove godine je ulazak nekropole stećaka Kopošići u projekat Evropski horizonti u sklopu kojej je na lokaciji tri mjeseca boravila ekipa visokostručnih lica koji pripremaju teren za konzervaciju stećaka. Ukupan lokalitet i stećci tretira se na mnogo širi način, uključen je veliki broj stručnjaka iz Austrije, Njemačke, Italije, Francuske, Malte, susjednih zemalja, instituti i fakulteti iz Novog Sada, laboratorije iz Zadra, najcjenjeniji institut iz Frankfurta i sad su vidljivi rezultati tog njihovog sistematičnog odnosa spram ovog lokaliteta. Projekat će trajati do kraja 2027. godine i očekujemo da će naša nekropola Kopošići, već sada ima naznaka, biti još atraktivnija u evropskim razmjerama, otkrio je Mijatović.
Angažman same Fondacije vezan je za unapređenje lokaliteta i za promotivne aktivnosti na čemu je ove godine puno urađeno uz podršku kantonalnog ministarstva kulture, ali i kroz projekat Evropski horizonti.
–Urađen je jedan novi prostor, za aktivnosti iz edukacijskog domena ali i za posjetitelje, koje zanima baština. Isplaniramo smo tri sastavljena dijela, prvi je amfiteatar, drugi je botanički vrt što je jako značajan faktor u smislu sagledavanja ukupne vrijednosti lokaliteta, a treći je piknik destinacija sa uređenim prostorom za izletnike, navodi Mijatović.
Podsjeća da je u povodu Dana Općine Ilijaš i Dana nezavisnosti BiH realizirana sedmodnevna izložba „Starobosanski grad Dubrovnik- argumentacija za adekvatnu valorizaciju“, koji govore o lokalitetu neka nova saznanja u odnosu na dosadašnja saznanja.
U proteklih pet godina mr. Zlatan Filipović, profesor na američkom univerzitetu UAE i član Uprave Fondacije prati aktivnosti vezane za arheološka istraživanja i promovisanju pronalazaka, artefakata.
–U svemu tome je jedan mali šlag je VR centar Starobosanski Dubrovnik i nekropola Kopošići, Zlatan je od ove sale do Sarajeva, izložba je bila u Kipru prije mjesec dana, a prije sedmicu u Kini, gdje su stručne ekipe prezentirale načine predstavljanja baštine u digitalnom kontekstu, gdje je prezentirana i naš Dubrovnik. Digitalne tehnologije su nešto što je neophodno koristiti u dokumentovanju i očuvanju kulturno-historijske baštine i prezentiranju iste. Kolekcija od nekih 40 artefakata pripremljena je za prezentaciju u formama digitalne virtualne realnosti i digitalno nadopunjene realnosti.
Profesor Busuladžić naglašava da je razlog zašto ranije nisu vršena ozbiljnija, sistematičnija istraživanja lokaliteta limitirana novčana sredstva.
–Ipak, jedna smo od rijetkih zemalja u Evropi koja ima arheološki leksikon BiH, mnoge velike evropske države nemaju skupljene sve lokacije i informacije sa teritorija cijele zemlje, u njima se naravno zna za Dubrovnik, kao i o stotinama drugih sličnih srednjovjekovnih gradova, kao i o lokalitetima iz prahistorijskog i antičkog perioda. Prve ozbiljnije informacije i želja da se radi na Dubrovniku bila je šest-sedam godina nakon rata, a tada je bilo opasno zbog miniranog terena, a kasnije su se struka, entuzijasti i lokalna zajednica organizirali na različite načine da se pokrenu vrlo složene aktivnosti. Ne može se ići na parcijalno rješenje, jer nije samo bitna arheologija, u ovom slučaju je bitna konzervacija, da se lokalitet konsolidira, stabilizira, rekonstruira kako bi bio dostupan široj javnosti i ušao u neke turističke sadržaje. Već iz te činjenice može se pretpostaviti koliko je ljudi potrebno da se aktivira u vezi samog lokaliteta, od arhitekture i rekonstrukcije samog objekta, a imamo i aktivnosti koje se odnose na pokretno blago koje pronalazimo, poput plašta, vrlo rijedak arheološki nalaz, tkanina iz srednjeg vijeka i to radi cijeli tim stručnjaka u Zemaljskom muzeju, konzervatora specijalista za tkanine, a tu su pronađene i neke keramičke posude, naveo je, između ostalog, Busuladžić.
Do kraja ove godine priprema se izložba u Zemaljskom muzeju gdje će biti predstavljeni stećci sa Kopošića i jedan od rariteta jeste da će biti izloženo više modela 3D stećaka sa Kopošića, što približava stećak u njegovom izvornom obliku, a kakav je Fondacija poklonila ambasadorici Španije.
–Imamo namjeru to prezentirati kao jedinstveni suvenir Kantona Sarajevo uz podršku Turističke zajednice KS, stećak kneza Batića u 3D printu sa osvjetljenem gdje se vidi tekst, u samom tekstu se spominje visoki plemić knez Batić-Mirković, grad Visoki kao kraljevsko mjesto i centar države, te Dubrovnik kao mjesto gdje je Batić umro i sahranjen, na pismu bosančici što je dodatni argument za predstaviti i domaćoj i stranoj javnosti, što je na tragu našeg dugogodišnjeg nastojanja da lokalitete kao izuzetno vrijedne i zanimljive pridružimo turističkoj ponudi Sarajeva, najavio je Mijatović.
Novu vrijednost samim lokalitetima dat će i istraživanje biodiverziteta, a istraživanje u toj oblasti provodi tim na čelu sa magistricom i entuzijasticom Enidom Mališević.
–Želimo da se posvetimo biodiverzitetu na ovom području, jer smo primijetili da su neke vrste zanimljive za naučno praćenje u smislu klimatskih promjena. Želimo da širi obuhvat između kanjona, starog grada Dubrovnika, nekropola Kopošići i podmasiv Čemernica sagledamo što objektivnije i već na Dan Općine Ilijaš sljedeće godine da barem dio našeg istraživanja prezentiramo javnosti, otkrila nam je Mališević.
Ulaganje u uređenje infrastrukture je ono što je prioritet u narednom periodu, uz dalje radove na revitalizaciji, rekonstrukciji i konzervaciji na spomenicima a što iziskuje novčanu podršku projektima svih nivoa vlasti.
Radio Ilijaš
