Da obrazovni sistem nije usklađen s potrebama tržišta, vidljivo je iz činjenice da je među onima koji traže posao više od 13 posto visokoobrazovanih kadrova. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine objavljenim u anketi o radnoj snazi, u 2024. godini od ukupnog broja nezaposlenih osoba njih 48.000 ili 26,7 posto tražilo je posao kraće od 12 mjeseci, dok je 24.000 ili 13,3 posto osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine.
Podaci iz istog dokumenta pokazuju kako je broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i duže iznosio 107.000 ili 60 posto, piše Večernji list. Obrazovna struktura nezaposlenih osoba pokazuje da 69,8 posto osoba ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem (16,7 posto) i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem i doktoratom (13,6 posto).
“Od ukupnog broja nezaposlenih osoba, 65,2% njih pripada starosnoj skupini od 25 do 49 godina, zatim 19,9% starosnoj skupini od 50 do 64 godine, 14,4% skupini od 15 do 24 godine i 0,4% ima 65 i više godina”, navodi se u anketi o radnoj snazi koju je Agencija za statistiku BiH provela u razdoblju januar – decembar 2024. godine.
S druge strane, poslodavci vape za radnom snagom, ali određenih struka. Među najtraženijima su radnici u građevini, trgovci, kao i djelatnici u ugostiteljstvu. Prema procjenama resornog ministarstva, u Federaciji BiH trenutačno nedostaje između 20.000 i 30.000 radnika u uslužnim djelatnostima, građevinarstvu i drugim deficitarnim sektorima.
Prema podacima koje je iznio Zavod za zapošljavanje Republike Srpske na temelju istraživanja provedenog među poslodavcima, u ovom bh. entitetu najveća je potražnja za osobama s trogodišnjom i četverogodišnjom srednjom stručnom spremom.
“Dvadesetak zanimanja za koja postoji gotovo 58% ukupnih planova zapošljavanja radnika u 2025. godini su prodavač – trgovac, konobar, pomoćni radnik u proizvodnji, stolar, kuhar, radnik za jednostavne poslove, obućar, bravar, vozač teretnog vozila, tesar, zavarivač, programer, mehaničar elektroničar – mehatroničar, CNC operater, zidar, medicinska sestra – tehničar, armirač, dostavljač, pekar, obućarski radnik – šivač gornjih dijelova obuće, vozač putničkog automobila, tapetar”, naveli su iz Zavoda za zapošljavanje RS-a za Euronews BiH.
Kada je u pitanju visoka stručna sprema, kao najtraženija zanimanja navode se programeri i doktori medicine. Inače, tokom prošle godine u Bosni i Hercegovini izdano je 5798 važećih radnih dozvola stranim državljanima, što predstavlja 56% od ukupne kvote za zapošljavanje stranaca.
Na razini Bosne i Hercegovine najviše radnih dozvola izdano je u šest djelatnosti: građevinarstvo (1305), prerađivačka industrija (844), ostale uslužne djelatnosti (709), hotelijerstvo i ugostiteljstvo (570), trgovina (568) te umjetnost, zabava i rekreacija (532). Najviše radnih dozvola izdano je državljanima Turske (785), Nepala (758), Srbije (693), Indije (660), Bangladeša (485) i Kine (336). Za ovu godinu Vijeće ministara BiH donijelo je odluku kojom kvota za zapošljavanje stranaca iznosi 7229 radnih dozvola, od čega se na Federaciju BiH odnosi 4490 dozvola, na Republiku Srpsku njih 2000, dok je preostalih 739 radnih dozvola “rezervirano” za Distrikt Brčko.
