Ovogodišnja hatma dova na Karićima održat će se u subotu 30. i u nedjelju 31. jula 2016. godine. U noći sa subote na nedjelju proučit će se mevlud i sherif i kijam zikr. Jučer je u u Hajdar dedinoj džamiji biti klanjana džuma namaz.
Očekuje se dolazak velikog broja vjernika i zvaničnika Islamske zajednice. Karići su dobili ime po Hajdar-dedi Kariću koji je na ovom mjestu sagradio džamiju. Ovo dovište je značajno svetište muslimana i tu se održava tradicionalna dova u zadnjoj nedjelji mjeseca jula.
Ciklus dova vezanih za Hajdar-dedinu džamiju na Karićima otpočinjao je petog utorka po jurjevu sa tri uzastopne dove koje su se održavale utorkom u džamiji na Karićima, tri naredna utorka dove su održavane na Humovima, Budoželjskoj planini i Selačkoj planini. Posljednja- sedma dova održavana je jedanaestog utorka po redu kod džamije na Karićima. Poslije Drugog svjetskog rata ovaj raspored dova je poremećen tako da su se svih sedam dova održavale nedjeljom na Karićima s tim što su se mjenjali imami i džemati.
Hatma dova na Karićima bila je sedma (posljednja) pa je i svojim sadržajem privlačila veliki broj posjetilaca. Razlog velike posjećenosti je i to što je ona trajala tri dana, od džume-namaza u petak do podne-namaza u nedjelju. I na ovu dovu kao i na druga dovišta u Bosni i Hercegovini dolazili su samo muškarci.
Dovište u Karićima kod Vareša jedno je od najposjećenih u Bosni i Hercegovini.
Cijela manifestacija se održava u i oko drvene džamije stare nekoliko stoljeća. Džamija nakon velikog pomijeranja stanovništva nema više svoga džemata i jedino je održavaju ovakva okupljanja. Osim predavanja, vazova i mevluda ovdje se nakon jacije-namaza u subotu, posljednje sedmice mjeseca augusta, organizira tradicionalni derviški zikr koji traje do sabaha sljedećeg dana. U toku agresije džamija je potpuno uništena i spaljena, te se pristupilo njenoj rekonstrukciji. Drevna džamija na Karićima dugo vremena nakon sdvoje izgradnje bila je centralna džamija na području džemata Blaža. Brojni su razlozi koji su uticali da u samim Karićima, a i u okolnim mjestima do početka drugog svjetskog rata nije ostao niti jedan Bošnjak – Musliman. O njihovom životu na ovim prostorima svjedoči, između ostalog i, jedinstvena u svojoj ljepoti, drevna džamija, koji je po predanju sagradio uvaženi Hajdar-dedo Karić. Godina i datum izgradnje nikada nisu tačno utvrđeni jer o tome nema vjerodostojnog zapisa. U haremu džamije nalazi se nekoliko nišana (nadgrobnih spomenika) koji mogu dati neke podatke o starosti džamije. Gradnja džamije vezuje se za početak XVIII stoljeća a negdje se spominje i da je to 1716. godina. Džamija se u prvobitnom obliku, sa nekim manjim izmjenama održala sve proteklog rata kada je u septembru 1993. godine spaljena do temelja. Godine 2001. zahvaljujući brojnim donatorima džamija je obnovljena autentično prvobitnom izgledu.
