Danas se obilježava Svjetski dan slobode medija

Danas je Svjetski dan slobode medija, koji se od 1993. godine obilježava svakog 3. maja, kada ga je proglasila Generalna skupština Ujedinjenih nacija.

Ovaj datum je, ustvari, godišnjica Windhoeške deklaracije – izjave o principima slobodnih medija, koju je sastavila grupa afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana slobode medija je podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njenih osnovnih načela, odnosno podsjetnik na zajedničku odgovornost za zaštitu slobode medija. Jer, sloboda medija kao ključni stub demokratije i osnova na kojoj se grade društva u kojima se poštuju građanska prava i temeljne slobode spada u univerzalna ljudska prava.

Svjetski indeks slobode medija za 2025. godinu objavljen je 2. maja 2025. godine.

Reporteri bez granica (Reporters without borders, engleski) u izvještaju navodi da je ekonomska nestabilnost vodeća prijetnja slobodi medija, a od pet glavnih indikatora koji određuju Svjetski indeks slobode štampe, indikator koji mjeri finansijske uslove novinarstva i ekonomski pritisak na industriju snizio je ukupni svjetski rezultat u 2025. godini.

Akcenat na ekonomskim pritiscima koji prijete opstanku nezavisnih medija širom svijeta, ove godine je izražen u 160 od 180 analiziranih zemalja, gdje su izveli zaključak da se mediji teško ili nikako ne mogu finansijski održati, dok se u trećini država redakcije gase upravo zbog ekonomskih teškoća.

Ekonomski pokazatelj u Svjetskom indeksu slobode medija RSF-a za 2025. godinu je na najnižoj tački u historiji, a globalna situacija se sada smatra “teškom”.

Ova ozbiljna smanjenja finansiranja dodatni su udarac medijskoj ekonomiji koja je već oslabljena dominacijom koju tehnološki giganti poput Googlea, Applea, Facebooka, Amazona i Microsofta imaju nad širenjem informacija.

Ove uglavnom neregulirane platforme apsorbiraju sve veći udio prihoda od oglašavanja koji bi inače podržavali novinarstvo. Ukupna potrošnja na oglašavanje putem društvenih medija dostigla je 247,3 milijarde američkih dolara (oko 460 milijardi KM) u 2024. godini, što je povećanje od 14 posto u odnosu na 2023. godinu. Ove online platforme dodatno ometaju informacijski prostor doprinoseći širenju manipuliranog i obmanjujućeg sadržaja, pojačavajući dezinformacije.

Pored gubitka prihoda od oglašavanja, koji je ozbiljno poremetio i ograničio medijsku ekonomiju, koncentracija vlasništva nad medijima je još jedan ključni faktor u pogoršanju ekonomskog pokazatelja indeksa i predstavlja ozbiljnu prijetnju pluralizmu medija. Podaci iz Indeksa pokazuju da je vlasništvo nad medijima visoko koncentrirano u 46 zemalja i, u nekim slučajevima, u potpunosti pod kontrolom države.

Ovo je očigledno u Rusiji (171. mjesto, pad od 9 mjesta), gdje štampom dominiraju država ili oligarsi povezani s Kremljem, te u Mađarskoj (68. mjesto), gdje vlada guši medije koji kritički tretiraju njene politike neravnopravnom raspodjelom državnog oglašavanja. To je također očigledno u zemljama u kojima se zakoni o “stranom utjecaju” koriste za suzbijanje nezavisnog novinarstva, kao što je Gruzija (114. mjesto, pad od 11 mjesta). U Tunisu (129. mjesto, pad od 11 mjesta), Peruu (130. mjesto) i Hong Kongu (140. mjesto), gdje se javne subvencije sada usmjeravaju prema provladinim medijima.

Čak i u visoko rangiranim zemljama poput Australije (29.), Kanade (21.) i Češke (10.), koncentracija medija je razlog za zabrinutost. U Francuskoj (25., pala za 4 mjesta), značajan udio nacionalne štampe kontroliše nekoliko bogatih vlasnika. Ova rastuća koncentracija ograničava uredničku raznolikost, povećava rizik od autocenzure i izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi sa nezavisnošću redakcija od ekonomskih i političkih interesa njihovih dioničara.

Gdje je Bosna i Hercegovina?

Evropski zakon o slobodi medija (EMFA), koji bi trebao donijeti bolju pravnu zaštitu, još uvijek nije implementiran, posebno u zemljama Zapadnog Balkana.

Zemlja koja je najviše rangirana od svih u regionu, jeste Crna Gora na 37. mjestu, dok je Kosovo na dnu liste na 99. mjestu. Hrvatska je zauzela 60. mjesto.

Bosna i Hercegovina se nalazi na 89. mjestu, a kako se navodi države BiH, Srbija i Kosovo suočene su sa krizama uzrokovanim manjim budžetima, jakom političkom kontrolom posebno u domenu javnih servisa.

Još jedan veliki problem koji su istakli u kontekstu rangiranja medija jeste da u više od polovine zemalja i teritorija koje je Indeks ocijenio (92 od 180), većina ispitanika izjavila je da vlasnici medija “uvijek” ili “često” ograničavaju uredničku nezavisnost svojih medija.

U Libanu (132.), Indiji (151.), Armeniji (34.) i Bugarskoj (70., 11 mjesta niže), mnogi mediji duguju svoj opstanak uslovnom finansiranju od strane pojedinaca bliskih političkom ili poslovnom svijetu. Većina ispitanika u 21 zemlji, uključujući Ruandu (146.), Ujedinjene Arapske Emirate (164.) i Vijetnam (173.), rekla je da su se vlasnici medija “uvijek” miješali u uredničko odlučivanje.