U Bosni i Hercegovini cijene osnovnih životnih namirnica iz dana u dan rastu. Povećanje minimalne plaće u Federaciji BiH, lagana inflacija i posljednja dešavanja na svjetskom ekonomskom tržištu, i uvođenje carina od SAD-a, dodatno su uzdrmale proizvođače, uvoznike i potrošače.
Izvjesno je da su na cijene nekih proizvoda utjecale i prirodne nepogode.
A kako su se cijene mijenjale od 2019. do februara 2025. godine, jasno pokazuju podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
Zanimljivo je da su cijene sira i putera bile niže u vrijeme korone nego u godini pred koronu. Međutim, cijene ulja, brašna su skočile, dok su cijene junetine, mlijeka i šećera ostale iste.
Od 2021. godine kreće znatan rast cijena osnovnih životnih namirnica, posebno ulja, kafe, mesa, piletine.
Stvari se drastično mijenjaju 2022. godine, pa tako cijena kilograma putera s 23 KM skače na više od 30 KM, drastično poskupljuje i sir i mlijeko, te svi mliječni proizvodi, da bi u 2023. godini zabilježen pad cijene sira, ulja i putera. Međutim, cijene mesa ne padaju, nego samo rastu.
U odnosu na 2019. godinu, 2024. godine cijena riže je skoro dupla, hljeba također, a cijena kafe bilježi znatan skok.
Bolja situacija za građane nije bila ni u februaru ove godine, a prema podacima Agencije za statistiku BiH i dalje se bilježi rast cijena mesa, hljeba, kafe, putera….
Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH i predsjedavajući Odbora za ekonomsku politiku ovog parlamenta, za Faktor kaže da se bilježi izuzetan rast cijena u podindeksu kada su u pitanju hrana i bezalkoholna pića.
“To je posebno bitno istaknuti jer do sada nismo imali drastičan rast cijena kada je u pitanju odjeća, obuća i slično. U posljednjih pet godina nije došlo do drastičnog rasta cijena. Međutim, kada je riječ o prehrambenm proizvodima, to je evidentno, i taj podindeks izaziva nezadovljstvo građana jer najviše trošimo na prehrambene proizvode”, ističe Čavalić.
Kaže da, kada je riječ o globalnim okolnostima, ona nam ne idu u prilog, posebno carinski ratovi.
“Ovo što se očekuje kao reakcija na uvođenje carina od SAD-a, znači daljni rast cijena posebno onih uvoznih, a zna se da dosta toga uvozimo kada je riječ o proizvodima finalne proizvodnje”, objasnio je Čavalić.
