“Mi nemamo drugu kuću osim ove zemlje i ovih ljudi. Zajedništvo nije teret, nego dar. Kada jedni drugima budemo blagoslov, tada će i Bosna biti ljepša.”
(Fra Franjo Ninić, 1977-2025)
Vijest da je iznenada, u 48. godini, preminuo fra Franjo Ninić, bosanski franjevac i teolog koji je od 2014. godine djelovao u Tuzli te ujedno vodio župe u Zvorniku i Srebrenici, duboko je rastužila sve koji istinski vole i žive Bosnu.
“Čovićeva politika skoro uništila bh. Hrvate, Dodik oživljava njegove mokre snove”;
“Bosanski franjevac oštro poručio Čoviću: Herceg-Bosna je “pitanje krivnje”…”,
“Dobra duša bosanska”
“Dragi Franjo, ti si sada s onu stranu gdje smrti više nema, ali mi koji ostajemo bivamo jako osiromašeni jer si otišao od nas, a bio si jedan od rijetko dobrih i mudrih glasova u Bosni i Hercegovini. Objavio si tek jednu kolumnu na Autografu, ali pamtit ćemo je i vraćat ćemo joj se. Moli za nas, dobri čovječe! PUMB. Amen”, napisao je tim povodom Drago Pilsel, ugledni hrvatski novinar i teolog, glavni i odgovorni urednik Autografa.
“Neka ti je laka zemlja, fra Franjo Ninić”, poručio je Vladimir Andrle, predsjednik jevrejskog društva La Benevolencija.
“Želim mu mirne nebeske pute i vječni mir i spokoj njegovoj duši”, naveo je Bursać.
Profesor Tomislav Tadić istaknuo je da je Franjo bio “jedna dobra bosanska duša”. Admir Čavalić, iako naglašava da se često nije slagao sa Ninićem, primjećuje da je on bio izuzetna osoba za razgovor. Posvjedočio je kako je dosta govorio o Srebrenici, tom kraju, župi i izazovima naših povratnika, te da je bio dosta poštovan.
“Iznenadila me i rastužila vijest o njegovom odlasku.”
Od Ninića se oprostio i Memorijalni centar Srebrenica.
“Iznenadna smrt fra Franje Ninića označila je gubitak uglednog bosanskog franjevca i jednog od vodećih članova Odbora za dijalog Memorijalnog centra Srebrenica. Cijeloga života posvetio se njegovanju razumijevanja, pomirenja i smislenog dijaloga među zajednicama koje još uvijek zacjeljuju rane prošlosti. Njegov pastoralni rad, intelektualni doprinos i nepokolebljiva predanost miru priskrbili su mu duboko poštovanje diljem regije. Naslijeđe fra Franje – ispunjeno suosjećanjem i izgradnjom mostova – nastavit će nadahnjivati sve koji se zalažu za dijalog i suživot”, naveli su iz Centra.
U istom kontekstu poznati Srebreničanin Almir Salihović istaknuo je značaj saradnje fra Franje Ninića s Memorijalnim centrom.
“Sa iskrenom tugom opraštam se od fra Franje Ninića, franjevca Bosne Srebrene, s kojim sam imao čast sarađivati kroz Odbor za međureligijski dijalog Memorijalnog centra Srebrenica. Iako dolazimo iz različitih tradicija, povezao nas je isti put – istina, pravda, dijalog i poštovanje među ljudima. Fra Franjo je uvijek bio podrška, čovjek dobrote i most razumijevanja. Hvala mu za zajednički rad i sve što je činio za bolje sutra. Neka je mir njegovoj duši”, naveo je Salihović.
Ostat će praznina
“Počivao u miru”, napisala je Edina Papo, direktorica Balet Festa.
Od Ninića se oprostila i Martina Mlinarević, ambasadorica BiH u Češkoj Republici.
“Šokirala me i rastužila vijest o preranoj smrti dobrog i dragog fra Franje Ninića. Ostat će ogromna praznina u teološkom i ljudskom smislu. Samo prije nekoliko dana razgovarali smo. Iskrena sućut tugujućoj braći i sestrama u Kristu i Franjinoj obitelji. ‘U raj te poveli anđeli…’”, napisala je Mlinarević na X nalogu.
Emin Gradaščević, potomak čuvenog Husein-kapetana Gradaščevića, zaključio je da će “Bosna pamtiti franjevca koji je tišinom svjedočio vjeru, dobrotu i dostojanstvo”.
“Mir njegovoj duši, snaga njegovom naslijeđu”, poručio je.
Ko je bio fra Franjo Ninić?
Fra Franjo Ninić rođen je 24. januara 1977. u Drijenči, od oca Mate i majke Mare, rođ. Kikić. Osnovnu školu pohađao je u Šibošnici (1985–1991) i Tuzli (1991–1993), a srednju školu u Tuzli (1993–1994) te u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom (1995–1999). Studij teologije završio je na Franjevačkoj teologiji na Nedžarićima u Sarajevu (2000–2006).
Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja, zajedno sa svojom generacijom, u rodnoj Drijenči je 17. jula 1999. obukao redovnički habit sv. Franje i započeo godinu kušnje u novicijatu Bosne Srebrene u Franjevačkom samostanu sv. Petra i Pavla na Gorici kod Livna. Sljedeće godine, 16. jula 2000., na Gorici je položio prve redovničke zavjete, a 14. septembra 2004., na blagdan Uzvišenja Svetog Križa, u Gospinom svetištu u Olovu, u ruke provincijala fra Mije Džolana položio je svečane zavjete.
Red đakonata primio je 4. decembra 2005., a sveti red prezbiterata 29. juna 2006. po rukama vrhbosanskog nadbiskupa, kardinala Vinka Puljića. Nakon svećeničkog ređenja, fra Franjo je bio član samostanskog bratstva u samostanu sv. Ante na Bistriku u Sarajevu (2006–2007). U tom periodu obnašao je službu pastoralnog pomoćnika u Župi sv. Ilije Proroka u Kiseljaku, te je istovremeno bio član Uredničkog vijeća provincijske revije “Svjetlo riječi”.
Nakon godine provedene na Bistriku, fra Franjo je 2007. godine, odlukom Provincije i na preporuku Profesorskog zbora Franjevačke teologije, upućen na poslijediplomski studij moralne teologije na Katoličkom teološkom fakultetu Univerziteta u Münsteru, gdje je studirao do 2013.
Po povratku sa studija, 2013. godine imenovan je članom samostanskog bratstva i župnim vikarom u župi i samostanu sv. Petra u Tuzli. Godine 2019. imenovan je i župnim upraviteljem župe Zvornik–Srebrenica. Obje je službe obavljao sve do svoje smrti.
Fra Franjo je za života učestvovao na brojnim naučnim skupovima te objavljivao stručne radove u raznim časopisima. Svoje predavanje “Osnovni moralni izazovi današnjeg vremena” održao je 2010. godine na Naučnom skupu povodom 100. obljetnice Franjevačke teologije u Sarajevu. Godine 2011., povodom 40. godišnjice Hrvatske katoličke zajednice u Nizozemskoj, u Rotterdamu je održao izlaganje pod naslovom “Nastanak i razvoj HKZ u Nizozemskoj”. Te iste godine bio je i koautor monografije o župi Drijenča pod nazivom “Drijenča – zavičaj u riječi i slici”. Od 2005. do 2011. objavljivao je tekstove u reviji “Svjetlo riječi”, te članke teološkog i historijskog sadržaja u časopisima “Bilten Franjevačke teologije” i “Bosna Franciscana”, saopćili su iz Provincije, a prenosi KTA.
(radiosarajevo.ba)
