Fondacija “Čuvari baštine – Bassania” otkrila je dosad nepoznatu i neevidentiranu nekropolu stećaka Podčelopek u selu Šahbegovići, na području općine Sokolac.
“Zahvaljujući mom prijatelju Mehi sa Sokoca obišli smo nepoznatu nekropolu Podčelopek u selu Šahbegovići koja se nalazi u šumarku ispod brda Čelopeka (brdo obasjano suncem). Nekropola broji 55 stećaka, sljemenjaka, sandučara i ploča. Posebno iznenađuje veličina stećaka sa postoljima što govori da je ovdje pokopavana vlastela Pavlovića ili Kosača”, kaže Emir Medanhodžić, predsjednik Upravnog odbora Fondacije.
Na pitanje da li imaju konkretne dokaze da su stećci pripadali vlasteli odgovara:
“Po veličini i oblicima smo to zaključili. Čim se radi o velikim stećcima sa postoljem, sa veličinom sanduka, to zahtijeva skuplju izradu, kao i danas. Tako da pretpostavljamo, iako nismo našli nikakve natpise da možemo tvrditi, ali pošto znamo da je tu vladala vlastela Pavlovići u srednjovjekovno doba, pretpostavljamo da su oni bili tu. Isto je i za Kosače”, pojašnjava Medanhodžić.
Ističe da je nekropola relativno dobro očuvana, “jer se nalazi u šumi pa ne raste bujna vegetacija u tom dijelu šume”.
“Pretpostavljamo da je na vrhu brda Čelopek srednjovjekovni grad gdje su vođene velike bitke u doba dolaska Osmanlija, jer smo našli u blizini dvije nekropole prelaznih stećaka/ nišana iz 15 vijeka. Ovaj cijeli prostor Šahbegovića ima 3-4 izuzetno zanimljiva lokaliteta što daje pretpostavke za razvoj baštinskog turizma”, kaže Medanhodžić.
Dodaje i da je cijelo područje općine Sokolac veoma zanimljivo jer je “puno ilirskih gradina, tuluma, srednjovjekovnih gradova, nekropola, ali i da sve stoji zapušteno”.
“Trudimo se barem da održimo interes ljudi, ali i vlasti da ih pozovemo da se uključe u očuvanje, zaštitu, promociju i valorizaciju. Nama je ultimativni cilj da se sva ta naša kulturna baština stavi u funkciju kulturnog turizma, da lokalna zajednica ima neku korist. Ali, kao što znate, mi smo siromašna zemlja i to nikoga ni neinteresuje, ni lokalnu vlast, koja uništava stećke, a kamoli da ih stavi u funkciju. Tako da mi ovim objavama i pronalascima želimo da podignemo svijest našeg naroda i odgovornih struktura političkih da jednostavno zaštitimo tu baštinu. Da se ponosimo, to je naš identitet, to smo mi, nemaju stećke u Evropi i svijetu”, poručuje Medanhodžić.
Kaže da će obići još jedan srednjovjekovni grad u neposrednoj blizini, koji su tražili već nekoliko mjeseci.
“Imamo sutra dvije-tri lokacije da obiđemo, pa i srednjovjekovni grad koji tražimo već mjesecima. Za sutra imamo dogovorenog vodiča da nas odvede na to mjesto. Odmah je pored Grepka, najveće nekropole stećaka na Sokocu. To područje Sokoca ima nekoliko poznatih lokacija – Kadića brdo i ilirska gradina, poznata Pećina pod lipom pored rijeke Bioštice gdje su pronađeni prahistorijski crteži”, navodi Medanhodžić.
Bosna i Hercegovina, pokazalo se, doslovno je muzej na otvorenom, i gdje god da se zakopa, izroni neki “dašak” bogate prošlosti. No poznato je i da su u neka starija vremena, stanovnici naše zemlje stećke ugrađivali u kuće, a nakit koji bi pronalazili u svojim avlijama, zadržavali bi kao porodično nasljedstvo.
“Toliko ima tih lokacija. Nažalost nama će trebati više stotina godina da ih sve pronađemo. Mi ne podržavamo to divlje kopanje, ali nažalost to crno tržište je razvijeno u cijelom regionu. To se sve iznosi vani i ide na aukcije po Evropi. Ali, kada bi ti ljudi to predali u muzeje, ja sam za to da se oni i nagrade. Ako su nešto pronašli i odnesu u muzej treba im se nadoknaditi. U razvijenim zemljama daje se 40 do 50 posto na procijenjenu vrijednost eksponata. Nažalost naši muzeji nemaju fondove, nemaju pare, ništa neotkupljuju”, govori Medanhodžić.
Upozorava i da “detektoristi” iz Srbije i Hrvatske dolaze u BiH i odnose naše kulturno blago – šljemove, mačeve, ukrase, nakit…
“Teško je to zaustaviti i zaštititi kad imate ignorantski stav vladajuće elite. SIPA je dala taj neki broj gdje možete anonimno prijaviti krađe, ali, ne funkcioniše. Naša omladina i djeca trebaju da uče o našoj kulturi i baštini, moraju da znaju koliko smo bogata nacija od najstarijih vremena”, zaključuje Medanhodžić.
