Nakon ljetnje pauze, nastavljene su redovne mjesečne tribine u organizaciji Medžlisa islamske zajednice Sarajevo i ilijaških džemata. Septembarska tribina održana je ove nedjelje u sali hotela “Citar”, a omiljeni gost predavač hafiz Husein ef. Čajlaković, pred stotinama posjetitelja, govorio je o veoma aktuelnoj temi “Kriza morala”-uzroci, posljedice, prevladavanje.
Moderator tribine bio je imam džamije u Misoči Dženan ef. Mahmutović.
U svojoj prirodi čovjek ima osobinu da bude moralan i pokvaren. Glavna misija Muhameda a.s. je sadrzana u riječima: „Poslan sam da usavršim ljudski moral ili ponašanje.“
Bog je sve radi čovjeka stvorio, a čovjek može biti i gori od životinje, ali i bolji od meleka. Bog se nekih ljudi stidi, a nekima se ponosi.
– Stid je dokaz slobodne volje, jer danas svi tražimo neku slobodu, ali sve više tonemo zbog toga u ropstvo, ropstvo svojih strasti. Dunjaluk je sastavljen i od dobra i od zla. Nema vječitog mira jer je čovjek rođen nemiran. U insanu je od postanka proradio nefs, zato se desilo prvo ubistvo, bratoubistvo. Kad govorimo o moralu i znanju i današnjem ponašanju, velika je razlika. Puno je važnije ponašanje nego znanje. Ko ima znanje u njemu proradi stid, jer prema hadisu ko nema stida neka radi šta hoće, poručio je hafiz Čajlaković.
Posebno je upozorio na to da musliman mora razmišljati o tome šta je haram i halal, kako zarađuje, šta jede, jer haram ubija stid a samim tim i moral.
Stavri koje najviše uništavaju moral su oholost, zavist, pohlepa. U nama je i dobro i zlo, onakvi smo čemu od to dvoje posvećujemo pažnju, kojeg vuka više hranimo, šta jedemo i s kim se družimo. U promjeni od sebe moramo početi, svako će nositi vlastiti teret i niko ni za koga neće polagati račune.
Najbolji način djelovanja je vlastitim primjerom, lijepim ponašanjem, “šuti i radi dobro”, dao je hafiz formulu za duševni mir u današnjem vremenu.
Predavanje je završeno hadisom: Radi za ovaj svijet koliko ćeš ostati na njemu, a za ahiret koliko ćes ostati tamo, za Allaha koliko ti je potreban, a za Džehennem koliko možeš trpiti vatru.”
Autor: Nermina Durić-Kahvedžić
